Generalni sekretar Pokreta potrošača RS Dragovan Petrović ističe da analize tog udruženja pokazuju permanentan pad životnog standarda građana, što je dovelo i do pada tražnje određenih proizvoda, u prvom redu prehrambenih, koji sa 40 posto učestvuju u potrošnji jedne porodice.
‘Došlo je do supstitucije kvalitetnih prehrambenih proizvoda s manje kvalitetnim. Prvenstveno je došlo do pada tražnje mesa i mesnih prerađevina, mlijeka i mliječnih proizvoda i to su osjetili trgovci i uvidjeli da konačno nešto treba da urade da bi pokušali da pospješe potražnju’, kaže Petrović.
Ekonomisti iz Udruženja “Swot“ su već ranije upozoravali da značajno ograničenje za domaću potrošnju, a time i ukupnu ekonomsku aktivnost, potječe od smanjenja kupovne moći stanovništva.
U 2012. godini prosječna netoplata u RS iznosila je 818 KM i bila je realno manja za jedan posto. U istom periodu troškovi života, mjereni vrijednošću sindikalne potrošačke korpe, porasli su za 2,3 posto.
Uz to, od 1. januara 2013. godine u RS se primjenjuje odluka Vlade o smanjenju plaća budžetskih korisnika za dodatnih 10 posto.
Osim statističkog efekta na prosječnu zaradu, ova mjera je rezultirala smanjenjem životnog standarda, kupovne moći stanovništva i prihoda vanbudžetskih fondova, upozorenja su iz Udruženja ekonomista RS.
I Savez sindikata RS, koji svaki mjesec donosi podatke o potrošačkoj korpi domaćinstava u tom entitetu, ukazivao je da je zbog stalnog rasta cijena u prethodnom periodu i smanjenja plata u mnogim djelatnostima, u februaru u RS zabilježena najniža kupovna moć radničkih porodica u posljednih sedam godina.
Naglašavaju da su plate radnika u privrednim, proizvodnim i uslužnim djelatnostima već duži period nedovoljne za najosnovnije egzistencijalne potrebe, što je nedopustivo.
Tim radnicima u febuaru su smanjenje plate, kao i budžetskim korisnicima, za 10 posto.
‘Najveći pad prosječnih netoplata u februaru zabilježen je u uslužnim djelatnostima i to za 20,5 posto, obrazovanju i javnoj upravi za 10, građevinarstvu za 3,7 i ugostiteljstvu za 2,51 posto’, ističu sindikalci.
Istovremeno, potrošačka korpa u februaru iznosila je 1.860,50, a prosječna isplaćena netoplaća za taj mjesec bila je svega 811 KM i pokrivala je potrebe za četvoročlanu porodicu u RS sa svega 43,59 posto.
Najviše novca izdvajano je za prehranu, oko 701,20, za stanovanje i komunalne usluge oko 565,90, za prijevoz oko 196,31, te za odjeću i obuću oko 137 KM.
Još manji je standard penzionera u RS, koji s prosječnom penzijom od 311 KM nisu mogli da kupe ni polovinu neophodnih prehrambenih proizvoda.
I zvanična entitetska statistika je već u februaru zabilježila da je ukupan promet u trgovini namalo u odnosu na januar 2013. bio manji za 8,1 posto.
Stoga i ne čudi najava da će tržni centri u RS sniziti cijene osnovnih životnih namirnica, mesa, mesnih prerađevina, sredstava za ličnu higijenu i druge robe tako što će se dobrovoljno odreći dijela dobiti od prodaje određenih proizvoda da bi cijene tih proizvoda bile niže.
Nakon nedavnog sastanka s predstavnicima tržnih centara u RS ministrica trgovine i turizma Maida Ibrišagić-Hrstić je istakla da se i samom Uredbom o ograničavanju marži na osnovne životne namirnice (naveliko osam, namalo 10 posto) štite upravo kategorije stanovništva s nižom platežnom sposobnošću.
Treba ipak naglasiti da bi niže cijene trebalo da povećaju i traženje i obrt u tržnim centrima, pa bi i njihova ukupna dobit trebalo da bude čak i veća.
Stoga, generalni sekretar Pokreta potrošača RS Dragovan Petrović zaključuje da od nižih cijena pojedinih proizvoda, imaju interes i potrošači i trgovci.