Slovenija pozdravila pomoć Kipru, smatra da njoj neće biti potrebna

“Slovenija pozdravlja rješenja prihvaćena radi stabilizacije prilika u evrozoni i nada se da će što prije doći do sanacije kiparskog bankovnog sistema”, navelo je slovenačko ministarstvo finansija u saopštenju za javnost.

Iako se Slovenija zadnje sedmice zbog slučaja Kipra ponovno spominjala kao potencijalni novi slučaj u kojoj će neka od ranjivih ekonomija u evrozoni biti prisiljena tražiti finansijsku pomoć iz fonda za spašavanje evra, slovenački stručnjaci i mediji ponavljaju da je riječ o dva sasvim različita slučaja.

Za razliku od kiparskog bankovnog sektora koji je zbog povoljnih uslova za strane deponente bio predimenzioniran, pa bilansi kiparskih banaka višestruko nadmašuju kiparski BDP, u Sloveniji to nije slučaj, njena zaduženost u odnosu na nacionalni BDP takođe je znatno niža od kiparske, a niti trenutne kamate na slovenačke državne obveznice ne sugerišu kao u slučaju Kipra da bi zemlja trebala tražiti pomoć ostalih članica evrozone ili EU-a, navode slovenački mediji.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Kako je u ponedjeljak, pozivajući se na izvore u Briselu, javila  Slovenska tiskovna agencija STA, u Europskoj komisiji ocjenjuju da je ključno da Slovenija što prije sredi stanje u svom bankovnom sektoru koji je opterećen lošim kreditima jer bi u protivnom uskoro mogla zapasti u teškoće.

U tom će smislu za Sloveniju presudna biti dva iduća mjeseca, a ako do tada ne uspije izvesti mjere potrebne za sanaciju banaka, izgledi da će morati zatražiti pomoć bi se povećali, prenijela je.

Riječ je u prvom redu o sanaciji njenih najvećih banaka koje opterećuju loši krediti, te dilemama koje se postavljaju pred novu vladu koju je parlament potvrdio prošle sedmiced, a vezani su na tempo

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

privatizacije budući da u Sloveniji prevladava državno vlasništvo u dobrom dijelu banaka, ali i u dijelu velikih firmi.

Guverner slovenačke centralne banke Marko Kranjec izjavio je u petak da do takve situacije koja je zahtijevala da Kipar zatraži finansijsku pomoć u Sloveniji koja nema predimenzioniran bankovni sektor ne može doći i da je ona sposobna sama riješiti teškoće u bankama. No, Kranjec se izjasnio protiv povećanja vlasništva države u bankama i preduzećima, te za veće privatno vlasništvo i privlačenje stranih investicija.

 

Vezan tekst:

Poslije Kipra, sljedeća je Slovenija

 

 

 

 

 

 

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije