Depoziti građana u bankama veći su od 14
milijardi maraka. Iz godine u godinu rastu, dok istovremeno zainteresovanost za
kupovinu hartija od vrijednosti nije velika.
Zbog toga su uz Vlade Republike Srpske nedavno
najavlili da će, novim uredbama i pravilnicima, uskoro pokušati da podstaknu
stanovništvo da kupuje obveznice i akcije.
“Da neko uzme obveznicu u Republici
Srpskoj, bila bi mu kamata 100 ili 200 odsto veća nego što su depoziti”, izjavio
je premijer Republike Srpske, Radovan Višković.
Podsjetimo, Višković je i u martu ove
godine govorio na ovu temu, navodeći primjer Hrvatske koja je emitovala narodne obveznice koje su na tržištu
kapitala kupovali njeni građani.
Vlasti u Hrvatskoj su
se odlučile na ovaj potez zbog finansiranja potraživanja koja na naplatu dolaze
ove godine i zbog tekuće potrošnje, a narodne obveznice su prvenstveno
namijenjene onima koji su nezadovoljni visinom kamate na redovnu i oročenu
štednju u komercijalnim bankama.
Gordanu Drobnjak, direktoricu Evropskog
dobrovoljnog penzijskog fonda smo pitali kako gleda na ovu najavu Vlade RS,
vjeruje li da bi stanovništvo kupovalo obveznice i akcije.
Prema njenim riječima bankocentrični sistem
u BiH je dominantan i, banke prihvataju depozite građana po, u odnosu na
inflaciju, niskim kamatim stopama, jer svakako postoji višak likvidnosti, te
rado plasiraju te viškove u obveznice koje emituju organi vlasti. Legitimno i
logično, po višim kamatnim stopama.
Postavlja se pitanje, kaže, kako građani
više vjeruju bankama nego državi, mada se ima na umu, prilikom deponovanja, na
u konačnici zagarantovani iznos od
70.000 KM od strane države, banke više državi nego građanima, jer su kamatne
stope na plasirane kredite stanovništva više nego na plasmane u obveznice sa
javnim predznakom, tako da inicijativa da država višak likvidnosti svojih
građana direktno preusmjeri na svoja zaduženja ima utemeljenje u navedenom.
“Ukupan javni dug sa prvim kvartalom 2023.
godine u BiH iznosi 12,7 milijardi KM. U njemu građani učestvuju sa zanemarivim
učešćem, što je prostor za napredak i stvaranje dodatnog neophodnog povjerenja
između građana i organa vlasti na obostrano zadovoljstvo, uz prethodnu
neophodnu edukaciju što većeg broja građana. Istovremeno, depoziti stanovništva
u BiH sa krajem prvog kvartala 2023. godine iznose nešto preko 15 milijardi KM,
od čeka je polovina na depozitnim a polovina na transakcionim računima građana,
gde kamatna stopa na dugoročne depozite u proseku, prema podacima Centralne
banke BiH ne prelazi 1,8% godišnje. Dugoročno posmatrano, kreiranje i laka
dostupnost proizvoda koji bi osnažio vezu između građana i države može
pozitivno uticati na sve segmente života i građana i države. Zašto bi bila
nemoguća misija garantovati građanima iznos glavnice na plasirana sredstva
identičan kao i prilikom deponovanja u komercijalne banke (70.000 KM), uz
kamatnu stopu koja je veća od one koje trenutno banke nude na štednju istog
dospeća, što je i dalje manja kamatna
stopa nego ona po kojoj se država
zadužuje. Država dobije jeftiniji novac, građani dobiju više za svoja plasirana
sredstva („aktiviranu štednju“). Država tako neposredno unapređuje štednju
stanovništva”, pojašnjava Drobnjak i dodaje da se međutim, može pokazati da je
vrlo složeno stvoriti efikasnu i relativno jeftinu obveznicu koja će pokrivati
potrebe finansiranja države i istovremeno zadovoljiti posebne investicione
preferencije malih investitora – građana, posebno u kratkom roku. Mali
investitori su, pojašnjava, uglavnom vrlo osjetljivi na rizik i ako bi ulagali
na tržištu potrebno je da te obveznice budu visoko likvidne kako bi mogli doći
do svojih sredstava u slučaju potrebe i pre isteka roka dospeća. Za ovo je
potrebna edukativna kampanja, ističe, koja bi pored ministasrva finasija
trebala da uključi i druge učesnike u finansiskom sistemu, pre svega
banke/brokerske kuće, preko kojih bi se mogao vršiti upis/kupovina ovih
obveznica, te drugih učesnika na tržištu koji bi pored banaka mogli da budu
“podržavaoci” likvidnosti istih na seknudarnom trgovanju te time istu učinili
atraktivnom za male investiture.
Ideja je svakako dobra, zaključuje
Drobnjak, i treba naći načina da se ona
podrži i spovede, makar i malo dužem roku.
TOKOM OVOG MJESECA ZADUŽENJE 300 MILIONA MARAKA
Podsjetimo, Vlada Republike Srpske je na jučerašnjoj sjednici donijela odluku da
se zadužiti za još 75 miliona KM putem dvije emisije dugoročnih obveznica, dok
je još ranije donijela odluku da Srpsku u toku ovog mjeseca obveznicama i
trezorskim zapisima zaduži 225 miliona KM.
Naime, za 12. jun je zakazana aukcija
trezorskih zapisa od 15 miliona KM, dok je za 20. jun planirana aukcija dugoročnih
obveznica od 210 miliona KM.
Ako se tom iznosu dodaju i iznosi planirani
emisijama o kojima je danas donesena odluka, ukupno zaduženje koje RS planira
tokom ovog mjeseca iznosi 300 miliona maraka.
Podsjećamo, Srpskoj na naplatu krajem juna
stiže 320 miliona KM duga po osnovu emisije „bečkih obveznica“.