Krišto protivljenje uvođenju uvoznih carina na čelik pravdala obavezama prema WTO, pitali smo ih šta o tome misle

Može li država članica ili kandidat za članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizacije uvoditi uvozne carine?

Dok se radnici iz cijele Federacije Bosne i Hercegovine spremaju da 1. maja na ulicama Zenice protestom pokažu podršku radnicima Nove Željezare Zenica i iskažu nezadovoljstvo potezima Savjeta ministara BiH, donosioci odluka vjerovatno spremaju prvomajska putovanja.

Zbog odnosa Savjeta ministara, tačnije ministara iz reda HDZ-a BiH, u Željezari je obustavljena integralna proizvodnja čelika.

Tako je jedini proizvođač čelika u BiH na ivici stečaja, a hiljade radnika na korak od otkaza.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Samo jedna odluka i to ona o uvođenju uvoznih carina na čelik mogla je spasiti Željezaru, a opravdanja vlasti ni za radnike ni za upravu nisu dovoljna.

“Još uvijek ne mogu vjerovati da država nije na vrijeme zaštitila domaćeg proizvođača i da je dozvolila da se ugrozi kompletan privredni sistem Bosne i Hercegovine. Sve reakcije koje su uslijedile vidim kao posljednje pokušaje traženja opravdanja i prebacivanja krivice na nas koji smo mjesecima ulagali, smanjivali minuse i imali jasnu viziju kako ovaj gigant izvesti na zelenu granu”, izjavio je Nedim Hamzić, generalni director NŽZ, u nedavnom saopštenju za medije.

Podsjetimo predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto (HDZBiH) ranije je izjavila kako BiH  ima obaveze koje prozilaze iz međunarodnih sporazuma.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

“Donošenjem takve odluke (uvođenje carina) mogli bismo prekršiti Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) kao i pravila Svjetske trgovinske organizacije”, pravdala se Krišto.

Buka je pisala Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, u čijem članstvu još nije Bosna i Hercegovina, i pitala o praksama, obavezama i izuzećima za uvođenje carina, kao i eventualnim sankcijama.   

“Kao što ste ispravno naveli, Bosna i Hercegovina nije članica Svjetske trgovinske organizacije, pa navedeni mehanizmi trenutno nisu dostupni. Međutim, članica WTO-a može pokrenuti pitanja u vezi s trgovinskim politikama zemlje koja pristupa WTO-u i njihove usklađenosti sa pravilima WTO-a u okviru radne grupe za pristupanje. Bosna i Hercegovina trenutno nastoji postati članica WTO-a, a posljednji sastanak radne grupe za pristupanje održan je u junu 2025. godine. Za ovu godinu još nisu zakazani novi sastanci”, naveli su iz Svjetske trgovinske organizacije u odgovoru na upit Buke.

Kao opšte pravilo, STO ne komentariše da li su trgovinska pravila ili politike neke zemlje usklađene sa zahtjevima Svjetske trgovinske organizacije (WTO) ili nisu, ali njihova pravila prepoznaju situacije kada se države nalaze u kriznim situacijama za domaćaju prizvodnju kao što je trenutno slučaj sa Željezarom odnosno BiH.

“Pravila WTO-a dozvoljavaju uvođenje privremenih zaštitnih mjera radi zaštite određene domaće industrije u slučaju naglog porasta uvoza koji uzrokuje ili prijeti da izazove ozbiljnu štetu toj industriji. Ta pravila podliježu određenim uslovima i primjenjuju se na članice WTO-a”, pojašnjavaju iz Svjetske trgovinske organizacije.

Dakle, obrazloženje HDZ-ovih ministara nije baš u potpunosti tačno, a po svemu sudeći nisu se ni trudili pronaći rješenje odnosno dovoljno razloga da opravdaju privremenu mjeru koja bi trajala 200 dana.

Radnici koji posljednjih dana i sa upravom preduzeća imaju nesuglasice jer sumnjaju u njihove namjere vjeruju da HDZ BiH ne želi uvođenje uvoznih carina iz drugih razloga. Privatnih.

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije