Karikatura Novosti
Prošlo je šest mjeseci od povećanja poreza na dohodak i doprinosa na plate radnika u Republici Srpskoj, što je uz raniju fiskalizaciju dodatno opteretilo poslodavce, mala i srednja preduzeća, ali ni velike firme nisu u zavidnom položaju. Negativne posljedice ovih mjera su evidentne, a na njih upozoravaju kako ekonomisti, tako i predstavnici poslodavaca, ali iz Vlade RS se o ovim mjerama očekuje očitovanje tek na jesen, jer treba tokom ljeta dodatno napuniti budžetsku kasu.
Na osnovu poreza na platu poslodavci su za prvih šest meseci ove godine uplatili 105,4 miliona KM, odnosno 76,9 odsto više u odnosu na isti period prošle godine. Povećanje ovih nameta dovelo je do negativnih posljedica po privredu, ali do pozitivnih efekata kada je u pitanju priliv novca u budžet RS.
Vlada RS, ne priznajući da je odluka o povećanju nameta pogrešna, čak ističe da su pozitivni efekti povećanja stope poreza i doprinosa u Republici Srpskoj veći od negativnih.
Ministar finansija Republike Srpske Zoran Tegeltija rekao je da je osnovni pozitivni efekat povećanje poreza na dohodak i doprinosa to što su vanbudžetski fondovi dovedeni u mnogo povoljniju finansijsku situaciju nego što je ona bila prije usvajanja ovih izmjena zakona.
“To omogućava velikom broju građana da svoja prava koja koriste kroz te fondove ostvaruju na mnogo sigurniji i efikasniji način. Negativna posljedica povećanja stope poreza i doprinosa je to što je naraslo opterećenje privrede”, istakao je Tegeltija.
Prema zaključku Narodne skupštine RS, izvještaj o efektima ovih mjera, zaključno sa 31. junom ove godine, Ministarstvo finansija trebalo bi da im dostavi na jesen, pa ćemo čuti i zvaničan stav o ovom pitanju.
Međutim, o efektima ovih mjera svoj sud su dali ekonomisti iz udruženja SWOT, ističući da je povećanje poreza na dohodak i doprinosa uveliko narušilo poreznu, a time i troškovnu konkurentnost Republike Srpske.
Analizirajući ekonomske posljedice povećanja fiskalnih nameta na zarade u RS, koji se primjenjuju od februara ove godine, u SWOT-u smatraju da ta mjera ekonomske politike nije bila opravdana iz više razloga. Veći nameti su doveli do situacije da se mnoga preduzeća i trgovine zatvaraju, što dovodi do povećanja broja nezaposlenih, a oni koji rade, ne mogu se nadati povećanju primanja.
Pored uticaja na konkurentnost privrede, iz Udruženja ekonomista RS SWOT istakli su da ova mjera utiče i na smanjenje dugoročne stope rasta i povećanje poreske evazije.
Ranko Milić, predsjednik Unije poslodavaca RS, rekao je da su evidentni efekti povećanja poreza i doprinosa, odnosno, došlo je do efikasnijeg punjenja budžeta i to je neosporno jedina “pozitivna” stvar ove mjere.
“Ukoliko ovo punjenje budžeta smatramo pozitivnim efektom, moramo biti svjesni da je taj efekat kratkoročan, odnosno u dugoročnom periodu ove mjere će biti vrlo opasne po privredu Republike Srpske. U prethodnom periodu došlo je do značajnog povećanja nelikvidnosti privrednih subjekata zbog dodatnih opterećanja na plate i drugih mjera. Kad govorimo o pozitivnim efektima na budžet moram istaći da se oni tiču samog budžeta, jer veliki je broj onih čija su lična primanja naslonjena na budžet. Radnici primaju visoke plate koje su opet dodatno opterećene porezima i dorinosima i to bi se moglo nazvati ‘prelivanjem iz šupljeg u prazno’”, rekao je za BUKU Milić.
Zbog prestanka rada poslodavca na Zavod za zapošljavanje od početka godine je prijavljeno više od 1.870 radnika, a bez posla ih je ostalo ukupno 21.536. Odnosno, svaki mjesec na biro je prijavljeno oko 3.600 radnika, koji su prethodno bili u radnom odnosu, a ukoliko brojke uporedimo sa prošlom godinom, to je za 15 odsto više.
“Ako se obratimo Vladi RS oni će reći da je uz zatvaranje preduzeća i prodavnica došlo i do otvaranja novih, tako da oni u tom zatvaranju ne vide negativnu posljedicu. Međutim, poslovni počeci nisu tako popularni kako što se tvrdi iz Vlade RS. Uz zatvaranje preduzeća, prisutno je i smanjivanje obima poslovanja i prelazak u sivu zonu, jer poslodavci ne mogu da opstaju sa ovakvim opterećenjima i prinuđeni su da preživljavaju pošto Vlada RS ništa nije učinila da se privreda razvija u punom kapacitetu”, istakao je Milić.
Dodao je da opterećenja u Republici Srpskoj ne smiju biti veća od opterećenja za poslodavce u Federaciji BiH, kao što je sad slučaj, jer to stvara nelojalnu konkurenciju.
Obrad Belenzada, predsjednik Konfederacije sindikata RS rekao je da je sindikat kojem je on na čelu bio protiv bilo kakvih povećanja poreza i doprinosa, pogotovo jer živimo u vremenu ekonomske krize.
“Sve druge zemlje su u godinama krize poreze na plate i doprinose smanjivale, a ovo povećenje u Republici Srpskoj odrazilo se negativno na privredu. Naročito je pogrešno povećanje poreza na topli obrok i prevoz. Vlada RS mora preduzeti određene korake da se popravi privredni ambijent, jer u suprotnom ćemo ostati bez privrede. Sveobuhvato sagledavanje, statistički podaci i stanje u preduzećima nam pokazuje da se stvari moraju mijenjati u korist privrede, a mora doći i do smanjenje javne potrošnje”, rekao je za BUKU Belenzada.
On je dodao da ukoliko Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka imaju rješenje za krizu, vjerovatno bi pomogli Americi i Zapadnoj Evropi i da na neki način te institucije više prouzrokuju krizu nego što pomažu zemljama u krizi.
Sad možemo samo da čekamo jesen da se političari vrate sa odmora i ponovo pokrenu pitanje povećanih poreza na plate i doprinosa. Poslodavci se nadaju promjenama, jer je to jedini spas za privredu u Srpskoj, ali, kako se čini, Vladi RS je od oporavka privrede važnije punjenje budžeta, kako bi silna mašinerija administracije dobila plate.