U Visokom svi znaju gdje je pekara “Kraljevac”. A evo i zašto:
Pomiješaju
se brašno, so i germa. Tijesto se oblikuje i peče u krušnoj peći. Nakon
tri sata kupujete hljeb po istom receptu kao prije 106 godina kada se
ovdje napravilo prvo pecivo.
Saznali smo i da su svi sastojci domaći. Ali, detalji izrade ostali su tajna.
“Od
prvih ljudi koji su započeli rad u pekari prenijet je zanat i radi se
po tom principu. Jednostavan je način, samo postoje te neke stvari i
procedure koje ne treba promijeniti i to je to. U nas se radi na stari
način, i ovaj naš hljeb može da se koristi i tri, četiri dana, bez
problema, znaju to i naše redovne mušterije”, ističe Dibran Karavidaj, pekar.
Ali
možda ne znaju da krušna peć krije stoljetnu tradiciju. Peć je
napravljena 1912. i Visočane hrani već četiri politička sistema, od
Austro-Ugarske monarhije do postdejtonske demokratije.
“Moj djed, Mustafa Šahinović, napravio je ovu
pekaru kao dio porodičnog zanimanja, pored ostalih zanimanjja u
porodici, od obućara, stolara, poljoprivrednika. Ova pekara je
napravljena 1912. godine. i neprekidno radi sve do danas. Ova pekara ima
određenu tradiciju koja se vidi stalnim prisustvom mušterije, koja
cijeni tradicionalni način proizvodnje hljeba i peciva”, kaže Nijaz Šahinović, vlasnik pekare.
Nema
sumnje da će se tradicija nastaviti. Sin Mahir novinarski poziv
zamijenio je brigom o pekari. A brige nisu male, kaže. Nasljednik tvrdi
da su lokalne službe zatražile da krušna peć bude zamijenjena
električnom prilikom rekonstrukcije.
“Time bi naravno
uništili ovaj porodični posao, jer se ovaj hljeb i ovi somuni ne mogu
praviti u električnoj peći. Samim tim, promijenili bi i tehniku i recept
i ova pekara više ne bi bila prepoznatljiva i to bi je bukvalno
zatvorilo”, tvrdi Mahir Šahinović.
Stara peć se nije
odmarala ni tokom tri rata koje je preživjela. Vlasnici se nadaju da će
porodična tradicija odolijeti administrativnim izazovima, baš kao što je
odoljela previranjima prošlog stoljeća.