Naime, i kada se dogodi da cijene padaju to malo znači kada su penzije izuzetno niske, kada oko 550.000 ljudi ne radi, kada brojni rade, a ne primaju plaće, itd.
Ono što je najgore, slično najavljuju i za ovu godinu.
”Bh. građani su lošije živjeli u 2015. nego je to bio slučaj u 2014., a sigurno je kako će se trend pada životnog standarda nastaviti. Na vidiku nema nekog optimizma oko povećanja plaća, penzija, zaposlenosti pa će se tzv. tihi pad standarda nastaviti”, kazao je Mesud Lakota, direktor Potrošačke zadruge Euro BiH, piše Dnevni list.
Bez strategija
Kada su u pitanju cijene osnovnih životnih namirnica u 2015., analiza Federalnog ministarstva trgovine pokazuje kako je većina proizvoda ipak jeftinija ili na razini 2014.
Tako su padale su cijene pšenice, svinjskog mesa, piletine, tvrdokornog sira, jabuka, graha, krompira. Nadalje, cijene riže, kruha, svježe pastrmke, mlijeka, kokošjih jaja, margarina ostale su iste kao i na kraju 2014., dok su rasle cijene ulja, maslaca i junećeg mesa.
”Cijene će se i u 2016. kretati ovisno o situaciji na tržištu, kretanju cijena električne energije, nafte, itd. S obzirom kako naša zemlja nema nikakvih strategija oko tržišta i kretanja cijena, ne može se ništa prejudicirati”, poručio je Lakota.
Na pitanje zbog čega pad cijena nafte na svjetskim tržištima ne prati i adekvatan pad cijena osnovnih životnih namirnica u BiH, Lakota kaže kako niti kod tog problema nema jasnih strategija i zakonskih okvira.
”Računa se kako cijena energenata u maloprodajnoj cijeni osnovnih životnih namirnica sudjeluje s oko 30 posto. Nažalost, kada cijene energenata rastu, odmah porastu i cijene drugih proizvoda, ali kada energenti “padaju”, tada cijene ostalih proizvoda to ne prate”, ističe Lakota.
Kada je u pitanju nafta, navodi i to kako i institucije sustava ubiru i svoje postotke preko akciza i PDV.
Cijene nafte
Predsjednica Saveza potrošača u BiH Gordana Bulić kazala je kako 2015. nije bila drastična u smislu poskupljenja. I ona je rekla da je tokom prošle godine bio primjetan pad cijena goriva ali to se nije odrazilo na značajniji pad cijena ostalih roba.
”Pad cijena nafte trebao se odraziti na maloprodajne cijene ostalih proizvoda. Građanima svako sniženje cijena dobro dođe”, kaže Bulić. Govoreći o cijenama prehrambenih proizvoda, računa komunalnih usluga i svega ostalog što građani plaćaju, ona objašnjava kako je potrošačka korpa od oko 1.800 maraka pretjerana.
”Ne postoji službeni izračun potrošačke korpe u BiH. Prema mom mišljenju, taj iznos je dosta manji od ovoga koji se spominje. Realno je kako četveročlana porodica može preživjeti i zadovoljiti osnovne potrebe sa oko 1.200 ili 1.300 maraka”, mišljenja je Bulić.
Kretanje cijena
Prema analizi Federalnog ministarstva trgovine, ukoliko idemo po pojedinačnim proizvodima, u 2015. manje su bile cijene pšenice u odnosu na decembar 2014. (pad sa jedne marke za kilogram na 0,9 maraka), kilograma svinjskog mesa (bilo 9,2, krajem prošle godine devet maraka), kilograma svježe piletine (bila 5,2, snižena na 4,7 maraka).
Padale su i cijene kilograma tvrdokornog sira i to sa 11,4 marke na 10 maraka, kilograma jabuka sa 1,5 na 1,4 marke, kilograma graha sa 5,3 na 4,7 maraka, kilogram krumpira sa 0,9 na 0,8 maraka, itd.
Cijene riže, kruha, svježe pastrmke, mlijeka, kokošjih jaja, margarina, itd. Naravno, bilo je i određenih, srećom blagih poskupljenja, pa je tako cijena litre ulje “skočila” u 2015. u odnosnu na kraj 2014. sa 2,1 na 2,3 marke, maslaca sa 17,1 na 17,4 marke, junećeg mesa sa 12,8 na 13 maraka.