U posljednje vrijeme sve češće čujemo
da je eri jeftinog novca došao kraj i da je pred nama vrijeme rasta kamatnih
stopa što je loša vijest za građane, ali i za preduzeća i za državu. Tome u prilog
ide i jučerašnji potez američkog Feda, koji je objavio najveće povećanje
kamatnih stopa u posljednje 22 godine.
I Evropska centralna banka (ECB) je već najavila da će postepeno normalizirati
monetarnu politiku, što takođe znači da završava razdoblje niskih kamatnih stopa koje
je trajalo godinama. Takva mogućnost ostaje otvorena nakon što bude okončan masovni
program otkupa obveznica, a to je treće tromjesečje ove godine. Nakon toga
ekonomisti očekuju podizanje kamatnih
stopa, ali se još ne zna kojom dinamikom će se one povećavati.
Ipak svi su uvjereni u jedno -vrijeme
niskih kamatnih stopa je definitivno iza nas.
Zato smo pokušali saznati koliko će se
rata kredita uvećati, u slučaju da ste se odlućili za promjenjivu kamatnu stopu, ako poraste ključan parametar -EURIBOR, odnosno kamatna stopa po kojoj banke u
EU pozajmljuju novac i koja je direktno uslovljena stopama ECB.
U izračunu nam je pomogao Miloš Grujić, doktor ekonomskih nauka i sadašnji direktor Društva za upravljanje
Penzijskim rezervnim fondom Republike Srpske.
Za prvi primjer smo uzeli stambeni
kredit od 80.000 KM sa rokom otplate od 20 godina s promjenjivom kamatnom
stopom od 3,92 posto, podignut 1. septembra prošle godine.
„Ako dođe do povećanja EURIBOR za samo
pola boda, kamatna stopa će posati na 4,42, a rata za 30, 40 KM, što je uvećanje
na godišnjem nivou od 364,80 KM“, pojašnjava Grujić.
U slučaju većeg rasta kamatnih stopa situacija je
sljedeća:
Kao drugi primjer uzeli smo veći
iznosa stambenog kredita od 120.000 KM, otplatu od 240 mjeseci i promjenjivu
stopu od 3,92 posto. U slučaju rasta kamata, rata bi sa sadašnjih 601, 77
KM porasla na sljedeće iznose:
Uvijek je, kaže Grujić bolja i
sigurnija opcija fiksna kamatna stopa, međutim ona je vezana za kraći period
otplate, obično 10 godina, što je za većinu naših građana čini nepristupačnijom.
EURIBOR u ne tako davnoj prošlosti
Inače visina EURIBOR-a se u razdoblju
od 10 godina značajno promijenila i kretala se od 2,15 do 0,17 %, na vrhuncu je
bila čak na 4,70 %.
Da bi stvar bila što jasnija, slikovit
prikaz daje NLB banka za period od januara 2005. do decembra 2009, kada je
EURIBOR prilično fluktuirao.
Za primjer su uzeli dugoročni
(tridesetogodišnji) stambeni kredit u iznosu od 100.000,00 EUR sa referentnom
kamatnom stopom šestomjesečni EURIBOR i fiksnom doplatom od 2,25 % na godinu.
Pri ovakvoj dinamici referentne
kamatne stope, anuitet je u prvoj polovini četvrte godine otplaćivanja kredita
bio veći od početnog za cijelih 35%, na osnovu čega se zapravo i može odlučili
da možemo da priuštimo kredit ili ne.