Crnoj Gori i Hrvatskoj nedostaje sve
više sezonskih radnika, od turizma do građevine. U nekim hvatskim
gradovima vlada prava borba za spremačice, dok je su u Crnoj Gori
trenutno najdeficitarniji građevinski majstori.
Crna Gora nema dovoljno radnika
U Crnoj Gori je ove godine planirano zapošljavanje 10.000 domaćih
sezonaca, pri čemu je za pola godine angažovano 6.480 osoba sa
evidencije, što je na nivou istog prošlogodišnjeg perioda, saopšteno je
iz Zavoda za zapošljavanje. Kvota zapošljavanja stranaca na sezonskim
poslovima ove godine je 18.190.
U prvoj polovini ove godine poslodavci su na birou rada najviše
tražili konobare, kuhare, pica majstore, mesare, pekare, sobarice,
higijeničarke, perače posuđa i radnike na pomoćnim poslovima.
Pored osnovnih znanja i radnog iskustva, sve više se traže i dodatna znanja.
“Potrebe poslodavaca za sezonskom radnom snagom osciliraju, tako da
je najveća potražnja u predsezoni. To ne znači da je nema u toku sezone,
a često se zbog povećanog obima posla treba povećati i broj
izvršilaca”, saopšteno je iz Zavoda za zapošljavanje.
Mladi žele cjelogodišnji posao
Kako piše Pobjeda, trenutno su u Crnoj Gori najdeficitarnija
zanimanja majstori na građevinama, te kuhari, konobari i sobarice u
turizmu. Ipak, srednjoškolci se radije opredjeljuju za zanimanja
tehničara u tim strukama, ili za neke druge poslove.
Tajna je u tome što je malo poslodavaca u turizmu, a nijedan u
građevinarstvu koji radnicima nudi cjelogodišnji angažman. Zato se mladi
radije opredjeljuju za zanimanja koja su možda i slabije plaćena, ali
su angažovani tokom cijele godine.
Hrvatska vapi za sobarimcama
Nedostatak radne snage sve je izraženiji na hrvatskom primorju, a
tamošnji mediji pišu da vlada pravi rat „za čistačicama“. Najveći
problem poslovanja ovogodišnje hrvatske turističke sezone najviše će
doći do izražaja u idućih pet sedmica najintenzivnijeg dijela turističke
sezone, piše “Slobodna Dalmacija”.
Sindikat turizma Hrvatske procjenjuje da će u tom razdoblju u
različitim djelatnostima ugostiteljsko-turističkih usluga nedostajati
oko 10.000 radnika.
Tu činjenicu potvrđuju svakodnevni oglasi i potraga za radnicima koji
ne jenjavaju ni na polovini jula, a najveće probleme trenutno imaju
restorani, ugostitelji i barovi u potrazi za “bijelim bluzama” – hoteli
najviše traže sobarice, a porodični iznajmljivači osobe koje bi čistile i
održavale sve brojnije apartmane.
Sve u svemu, u špici turističke sezone više se ne traži samo stručni ugostiteljski kadar, nego – bilo kakav kadar.
Primanja sve bolja
Hvarski iznajmljivač priča kako za čišćenje pet apartmana između
smjene gostiju plaća radnicu 10.000 kuna mjesečno (oko 2.600 maraka), a
splitski iznajmljivači održavanje tri do pet apartmana plaćaju od 7 do
10 hiljada kuna (1.850 do 2.600 maraka).
– Dobijamo s terena informacije iz velikih hotelsko-turističkih kuća
koje slabije plaćaju svoje radnike da im sobarice ne žele više raditi za
3,5 do 4 hiljade kuna (920 do 1.050 maraka), nego daju otkaz i idu da
čiste apartmane. Kažu da im je tu zarada veća, ali to nije stalni posao i
nema plaćanja penzijskog i zdravstvenog doprinosa. No, mlađi ljudi ne
misle o tome, nego idu tamo gdje im je bolje plaćeno, a to je loše za
kvalitet usluge – kaže Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma Hrvatske.
Broj registrirovanih objekata u domaćinstvu ove godine je porastao za
14,3 posto, a broj kreveta u njima veći je za oko 57.000 i stigao je na
gotovo 600.000 postelja.
Sve te stanove i apartmane treba čistiti i održavati i po nekoliko
puta nedjeljno jer se gosti sve kraće zadržavaju na jednom mjestu, pa se
apartmani u gradovima čiste i po tri-četiri puta sedmično. Zato su
cijene takvog rada u širokom rasponu od 50 kuna (13 KM) za mali apartman
u gradu do čak 400 kuna (105 KM) za veće apartmane na ostrvima.