VLASTI u BiH ne žele provoditi reforme u financijskom sektoru zemlje i stoga ne žele ni suradnju s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) pa, umjesto od njega, novac posuđuju od komercijalnih banaka koje im za to naplaćuju "masne" kamate, upozorio je predstavnik MMF-a u BiH Andrew Jewell.
MMF je u prosincu prošle godine prekinuo pregovore s predstavnicima vlasti BiH o novom aranžmanu, kojim je trebala biti odobrena kreditna potpora od 1,5 milijardi konvertibilnih maraka (šest milijardi kuna) namijenjenih financijskoj stabilizaciji zemlje čije je gospodarstvo teško pogođeno pandemijom prouzročenom koronavirusom.
Jewell je za današnji sarajevski "Dnevni avaz" potvrdio kako je razlog u tome što je MMF inzistirao na provedbi reformi kako bi odobrio povoljni kredit, a vlasti u BiH se na to nisu željele obvezati.
"Nismo mogli postići dogovor s vlastima u pogledu ključnih reformi nužnih da bismo prezentirali program našem Izvršnom odboru", kazao je Jewell.
"RS ne želi prijenos ovlasti na državnu razinu"
Reforme koje traži MMF zapravo su iste one koje bi BiH približile članstvu u Europskoj uniji, no različite razine vlasti pritom imaju neke svoje kriterije pa je tako u Federaciji BiH nedostajalo spremnosti da se poboljša program kreditnih jamstava, za kojega MMF drži da nije dovoljno učinkovit.
Vlasti u Republici Srpskoj pak ne žele sudjelovati u projektima digitalizacije, jačanju sigurnosne mreže financijskog sektora, a posebice im smeta zahtjev da se na razini države uspostavi jedinstveni registar računa koji sada postoje tek na entitetskim razinama.
"Oni (RS) smatraju da ove reforme podrazumijevaju neprihvatljiv prijenos ovlasti s entitetskog na državnu razinu", kazao je Jewell podsjećajući kako MMF pruža potporu proračunima i stoga želi pratiti kako se taj novac troši. U slučaju BiH MMF još uvijek očekuje da vlasti te zemlje objave cjelovite podatke o tome koliko su i kome dali novca kao pomoć za ublažavanje posljedica pandemije, a inzistira i na reformama postojećeg sustava javne nabave, opterećenog netransparentnošću i korupcijom.
Komercijalni krediti "jeftiniji" od reformi
MMF ne razumije logiku kojom se rukovode vlasti u BiH jer reforme koje se sada traže nisu ekonomski "bolne", a donijele bi korist svima, navodi njegov predstavnik.
Jewell je kazao kako je MMF spreman u svakom trenutku ponovo početi pregovore kako bi pomogli BiH da se nosi s ekonomskom krizom izazvanom pandemijom, no to ovisi o spremnosti njenih političara da surađuju.
Oni su se ipak odlučili kako će u ovom trenutku posegnuti za kreditima kod komercijalnih banaka ne bi li zakrpali proračunske rupe.
Jewell je konstatirao kako je to znatno skuplje zaduživanje, a upozorio je i kako prekomjerno pozajmljivanje od komercijalnih banaka implicira da će manje sredstava u bankarskom sektoru ostati na raspolaganju gospodarstvu i stanovništvu.
"Ključna razlika između financijskih sredstava MMF-a i komercijalnih banaka jest u tome da banke ne uvjetuju svoje kredite provedbom reformi. Program koji MMF podržava pomoći će donošenju reformi koje će opet povećati rast gospodarstva u srednjem roku i približiti BiH kandidatskom statusu u EU", poručio je predstavnik MMF-a u BiH upozorivši kako toga neće biti nastave li vlasti u BiH odbijati provoditi reforme.