Bosna i Hercegovina je u ovom sektoru
još uvijek u početku. Umjesto da uz pomoć reciklaže koristimo otpad koji
već zagađuje našu okolinu, spremni smo da izdvojimo milionske cifre za
uvoz istog. Godišnje se u BiH uveze gotovo 150 miliona eura napitaka u
plastičnoj ambalaži koji većinom završe u okolišu.
“Prema podacima u 2016. godini
uvoz plastike i gume je iznosio 2.643.707.318 KM, što je mnogo više od
izvoza koji iznosi 1.112.500.568 KM, podaci iz 2017. godine pokazuju da
se situacija ništa nije promijenila, uvoz je iznosio 2.896.623.242 KM
što je za 9,57 posto više u odnosu na prethodnu godinu”, kazali su nam iz Vanjskotrgovinske komore BiH.
OTKUP SLABO PLAĆEN
Ukupan uvoz u Bosnu i Hercegovinu u
2017. godini iznosio je 18.447.340.000 KM, što je više za 13,44 posto u
odnosu na prethodnu godinu.
Iz VTK BiH kažu da je od ovoga iznosa
101.310.356 KM tj. 43.751.342 kg. samo plastične ambalaže kao što su
baloni, boce i polimeri etilena u primarnim oblicima. U 2016. godini
uvezeno je 36.658.529 kg. što je 90.636.919 KM.
U našoj državi nije izražen ni jak
interes stanovništva za skupljanje otpada kao što je plastika, bakar,
željezo, aluminij i slične sirovine iz razloga jer je slabo plaćeno. Za
razliku od naše države stanovništvo Aziji i SAD-u živi zahvaljujući
skupljanju otpada koje kasnije prodaju.
Pojedina preduzeća u BiH primorana su i
da uvoze ovakvu vrstu otpada kako bi zadovoljili svoje proizvodne
kapacitete. Jedno od njih je i preduzeće Omorika u Johovcu kod Doboja,
koje se bavi reciklažom plastičnih i jedino je takve vrste u Bosni i
Hercegovini. Mjesečno prerade oko tri stotine tona plastičnog otpada.
Zbog nedostatka potrebnih količina PET
ambalaže za preradu u ovom preduzeću uvoze gotovo 30 posto smeća iz
zemalja EU kao što su Slovenija i Hrvatska. U BiH svoje sirovine
otkupljuju od komunalnih preduzeća, sakupljača sekundarnih sirovina,
punionica voda i drugih alkahoholnih i bezalkoholnih pića, te deponija
ali i proizvođača PET ambalaže.
DO 2030. RECIKLIRATI SVU PLASTIČNU AMBALAŽU
Europska komisija je u 2017. godini
objavila Strategiju za upravljanje plastičnim otpadom sa ciljem da se do
2030. godine sva plastična ambalaža reciklira te ograniči jednokratna
uporaba plastike kao što su plastične čaše i pribora za jelo, slamke,
kese, baloni… Treći cilj je zabraniti uporabu mikroplastike –
plastičnih dijelova manjih od pet milimetara, ali i bacanje otpada u
more koji je u 90 posto slučajeva plastični.
Strategija o plastici, donesena u
Strasbourgu, dio je paketa o kružnom gospodarstvu. Stručnjaci kažu da će
se ovom Strategijom smanjiti količina plastičnog otpada na kopnu, u
zraku i u moru te će se stvoriti nove prilike za inovacije,
konkurentnost i otvaranje visokokvalitetnih radnih mjesta.
Problem s plastikom u Europi naročito
je aktualan nakon što je Kina početkom ove godine prestala uvoziti
plastični otpad. Kina je svjetski lider u recikliranju otpada, a EU je
tamo izvozila 85 posto svoga plastičnog otpada, Sjedinjene Države 51
posto.
I.M.