Agencija za bezbjednost hrane je 2017. uradila provjeru kvaliteta bh.
i uvoznog meda, a rezultati analize upozoravaju da postoji ogromna
opasnost da ćete, ukoliko se odlučite kupiti med od neprovjerenih
proizvođača i prodavača, koji se najčešće prodaje uz cestu, dobiti
šećerne mješavine i patvoreni med.
– S obzirom na provedeno istraživanje, gdje smo na 100 uzoraka imali
visok procenat nepravilnosti, jasno je da imamo situaciju gdje su
pčelari kao proizvođači kvalitetnog meda ugroženi, te da su time
ugroženi i potrošači. Radi sprečavanja plasiranja patvorenog meda, imali
smo i akcije kod dva subjekta, gdje smo uništili velike količine
patvorenog meda – pojasnio je Nijaz Bajramović iz Agencije za
bezbjednost hrane.
U saradnji sa USAID/Sweden FARMA II projektom, Agencija za
bezbjednost hrane je, radi informiranja kako nadležnih tijela i
inspektorata tako i samih proizvođača, distributera i uvoznika meda o
problemu lošeg kvaliteta i patvorenog meda, pokrenula program tehničke
pomoći za jačanje kapaciteta domaćih laboratorija za analize meda i
sistema monitoringa kvalitete.
Tako je u proteklom periodu održano niz treninga u Banjaluci, Mostaru
i Sarajevu s predstavnicima agencije, nadležnih institucija i
laboratorija, inspekcijskih organa, i predstavnika pčelarskih udruženja i
pčelara.
– Med je natprosječne kvalitete u Bosni i Hercegovini. Problem je u
prodaji, gdje, kao što smo i danas govorili, imate prodaju uz cestu, ali
i široj i kvalitetnoj kontroli. Ovo je proces koji traje, a edukacija
polazi od pčelara, zatim preko javnosti i širenja svijesti da se
kupovina kvalitetnog meda isplati i za pčelara, ali i za potrošača –
kazao je ekspert za provjeru kvalitete meda i jedan od predavača u
programu edukacije za pčelare Dario Lasić.
Iako je, bez laboratorijskih analiza i adekvatnog inspekcijskog
nadzora, običnom potrošaču teško otkriti patvoreni med, pojedini
pokazatelji postoje. Ako je med previše bistar, nema zamućenja ni
kristalizacije, bez adekvatne deklaracije, najvjerovatnije ste kupili
filtrirani šećerni sirup, a ne med. Pčelari su također zabrinuti zbog
stanja na tržištu poručuje Nusret Sirćo.
– Kao pčelar i veterinar smatram korisnim što radimo na ovoj vrsti
edukacije, gdje pčelari mogu dalje kvalitetno informisati svoje kupce i
potrošače. Naš planinski med, medikovac, po sadržaju i kvaliteti je
najbliži visokocijenjenim vrstama meda u svijetu. Možemo zajedno podići
kontrolu, osigurati povjerenje potrošača – od prolaznika do onoga ko ga
kupuje kod nas svakog dana. Iz tog procesa onda možemo dugoročno ići
prema podizanju cijene našeg meda na tržištu – kazao je Sirćo.
Na patvoreni med građani ne nailaze samo uz ceste. Uvozni proizvodi,
koji su značajno jefitniji od domaćeg kvalitetnog meda zbog toga što su
najčešće prošli različite tehnološke procese miješanja i “kvarenja”.
Pred pčelarima, institucijama, ali i potrošačima, je težak posao
izgradnje povjerenja u domaći med. Prvi korak na tom putu je promjena
potrošačkih navika, saopćeno je iz USAID/Sweden FARMA II projekta.