U ruskim gradovima uznemireni su građani u nedjelju i jučer stajali u redovima ispred bankomata, nadajući se da će podići novac sa svojih bankovnih računa, bojeći se da će ga ponestati. Panika se nastavila i u ponedjeljak, piše The New York Times.
Kako bi pokušala smiriti situaciju, Banka Rusije objavila je sljedeće na svojoj web stranici: "Količina novčanica dostupnih u bankomatima više je nego dovoljna. Sva sredstva klijenata na bankovnim računima u potpunosti su sačuvana i dostupna za sve transakcije."
I prije nego što su sankcije tijekom vikenda objavljene, rublja je oslabjela. Juče je dodatno pala, pa je vrijednost jedne rublje u jednom trenutku pala na manje od jednog centa. Kako vrijednost bilo koje valute opada, sve više ljudi željeće je zamijeniti nekom stabilnijom valutom, što samo uzrokuje dalji pad njezine vrijednosti.
Kako kupovna moć rublje naglo pada, potrošači u Rusiji otkrivaju da svojim novcem mogu kupiti sve manje. Oni zapravo postaju siromašniji. Takva ekonomska nestabilnost mogla bi izazvati nezadovoljstvo javnosti, pa čak i nemire.
"Ako ljudi vjeruju nacionalnoj valuti, zemlja postoji i funkcioniše. Ako ne vjeruju, sve je propalo", rekao je Michael S. Bernstam, sa Hooverovog instituta Univerziteta Stanford.
Sankcije usmjerene protiv bankarskog sistema objavljene su tokom napetog vikenda u kojem je Putin stavio svoje nuklearne snage u viši nivo pripravnosti. Sjedinjene Američke Države, Evropska komisija, Velika Britanija i Kanada složile su se oko uklanjanja nekih ruskih banaka iz međunarodnog sistema plaćanja poznatog kao SWIFT te ograničavanja ruske centralne banke da koristi svoje međunarodne rezerve vrijedne stotine milijardi dolara kako bi potkopala sankcije.
Izbacivanje banaka iz SWIFT-a privuklo je najveću pozornost javnosti, ali mjere poduzete protiv centralne banke potencijalno su najrazornije. Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije, rekla je da će "zamrznuti njene transakcije" i "onemogućiti ruskoj centralnoj banci da unovči svoju imovinu".
Jučer je Ministarstvo finansija SAD-a ponudilo više pojedinosti o tome kako će sankcije funkcionisati, rekavši da će one paralisati imovinu Banke Rusije u SAD-u i spriječiti Amerikance da učestvuju u u transakcijama koje uključuju centralnu banku, ruski Fond nacionalnog blaga ili rusko ministarstvo finansija. Očekivano, postoje izuzeća za transakcije vezane uz izvoz energije, na koje se Evropa oslanja.
"Potez u vezi sa centralnom bankom apsolutno je šokantan", rekao je Adam Tooze, direktor Evropskog instituta na Univerzitetu Columbia.
Jučer je britanska vlada zabranila transakcije s ruskom centralnom bankom, ministarstvom vanjskih poslova i nacionalnim fondom. Ali ako bi saveznici nametnuli potpuno zamrzavanje goleme količine dolara, eura, funti i jena koji su u vlasništvu Rusije, ali se čuvaju u zapadnim bankama, to bi moglo devastirati rusku privredu, uzrokujući spiralnu inflaciju i ozbiljnu recesiju.
U centru ovog poteza za ograničavanjem Banke Rusije njezine su devizne rezerve. Riječ je o golemoj konvertibilnoj imovini – valutama i zlatu drugih zemalja – koju je Rusija prikupila, financirana velikim dijelom novcem koji zarađuje prodajom nafte i plina Europi i drugim uvoznicima energije. Suština ove mjere svodi se na stvarnost modernog financijskog sustava – iako ruska središnja banka posjeduje imovinu, ona je ne kontrolira.
Bernstam je objasnio da Banka Rusije ima otprilike 640 milijardi dolara deviznih rezervi na papiru – ili bolje rečeno u elektroničkim unosima. Ali veliki dio tog novca nije u ruskim trezorima ili financijskim institucijama. Umjesto toga, drže ga središnje i poslovne banke u New Yorku, Londonu, Berlinu, Parizu, Tokiju i drugdje diljem svijeta, ističe The New York Times.
U zemljama poput Rusije, gdje valuta nije tako stabilna, ključna je mogućnost konverzije u jaku i pouzdanu valutu poput dolara ili eura. To je dokaz da domaća valuta, u ovom slučaju ruska rublja, ima vrijednost.
Ogromna ruska zaliha deviza podupire tu vrijednost, pa ruski građani i poduzeća mogu promijeniti svoje rublje kad god žele. To osigurava da nacija može zaštititi svoj tečaj prema drugim valutama. Rezervama također pomažu svakodnevne transakcije ruskih poduzeća koja izvoze i uvoze.
Ali kad se radnici, menadžeri, vlasnici i investitori zabrinu da neće moći zamijeniti svoje rublje za dolare ili eure – jer banke nemaju pristup svojim deviznim rezervama – gube povjerenje u sistem. To je poenta koju je sam Lenjin navodno iznio prije više od jednog vijeka, a koju je ponovio ekonomist John Maynard Keynes: "Ne postoji suptilnije i sigurnije sredstvo za rušenje postojećeg temelja društva od uništenja valute."
Banka Rusije može pokušati poduprijeti vrijednost rublja koristeći svoje rezerve za otkup rublji koje ljudi prodaju, ali to je opcija samo dok ima pristup deviznim rezervama. Pitanje je koliko dugo može obavljati te transakcije. Prema Bernstamovim izračunima, ruski pojedinci i kompanije deponirali su 268 milijardi dolara u ruskim bankama.
Ipak, centralna banka ima samo oko 12 milijardi dolara gotovine – zapanjujuće mali iznos, ističe Bernstam. Što se tiče ostatka ruskih deviznih rezervi, otprilike 400 milijardi dolara uloženo je u imovinu koja se drži izvan zemlje. Još 84 milijarde dolara uložene su u kineske obveznice, a 139 milijardi dolara u zlato.
Centralna ruska banka mogla bi trgovati nekim od tih kineskih obveznica, što bi joj omogućilo kupovinu robe iz Kine, ali ne i iz drugih zemalja. Mogla bi i prodati zlato, iako Bernstam tvrdi da će biti malo kupaca. Druge procjene kažu da je vrijednost imovine izvan Rusije blizu 300 milijardi dolara, što svejedno nosi potencijalno strašne posljedice za ekonomiju.
"Ako rublja propadne, to bi moglo dovesti do ozbiljne inflacije i pogoršanja recesije", rekao je Robert Person, vanredni profesor međunarodnih odnosa na Vojnoj akademiji SAD-a, ističući da su ovi stavovi njegovi, a ne stavovi američke vlade ili vojske.
"Ekonomske posljedice ovih mjera mogle bi se pokazati daleko ozbiljnijim od drugih mjera koje su privukle više pažnje u medijima. Ovo pogađa osnovne alate ruske vlade za upravljanje svojom makroekonomijom", dodao je Person.
SAD i neke saveznice uveli su slične sankcije Venezueli, Iranu i Siriji, ali sve tri zemlje imaju puno manje ekonomije od Rusije.
Banka Rusije poduzela je jučer korake za vraćanje povjerenja i više nego udvostručila kamatne stope, s 9.5 na 20 posto, kako bi nadoknadila brzu deprecijaciju rublja. Banka je također oslobodila dodatnih sedam milijardi dolara rezervi koje su bile izdvojene kao kolateral za kredite i zatvorila moskovsku burzu.
U međuvremenu, ministarstvo vanjskih poslova naredilo je ruskim kompanijama da prodaju 80 posto svojih stranih valuta, u pokušaju da se poveća potražnja za rubljom i spriječi ih da gomilaju zalihe dolara i eura.
Bernstam je upozorio da se s napadom Zapada na rusku rublju treba pažljivo nositi: "Ne želimo ih uništiti. Ne želimo da se politički sistem uruši.", prenosi Index