Analiza niza proizvoda kupljenih u
trgovinama nekoliko članica Evropske unije pokazala je da se kvalitet
proizvoda razlikuje. Evropska komisija preporučila je zemljama članicama
kako da se bore protiv dvostrukog standarda u prehrani, ali je i
odlučila da pokrene novi metod testiranja kako bi se uporedio kvalitet
proizvoda poznatih marki. Prvi rezultati, kako je najavljeno, bit će
saopćeni do kraja godine.
Gordana Bulić, predstavnica Saveza udruženja potrošača BiH, kaže kako
naša zemlja nažalost nije članica Evropske unije te tako nije na pravim
mjestima ni mogla kazati nešto o ovom pitanju, ali da se ista
diskriminacija dešava i zemljama u susjedstvu koje su članice EU.
“Znamo za ovu diskriminaciju, to da nas srvstavaju u građane drugog
reda, a sličnih problema ima i okruženje. Parlamentarka iz Hrvatske
Biljana Borzan se angažovala u vezi s tim jer se isto dešava i u
Hrvatskoj. Druga strana se obično pravda dubinom džepa potrošača na ovim
prostorima, međutim to je aposlutno neopravdano. Markirana roba treba
da bude istog kvaliteta pa ko je može kupiti nek je kupi. Zahvaljujući
baš aktivizmu gospođe Borzan dolazi do nekih pomaka”, kaže nam Bulić.
Gordana Bulić još kaže kako naša država i njena vlast ne mogu uraditi
mnogo po ovom pitanju, jer se radi o slobodnom tržištu i slobodnom
formiranju cijena.
“Može se napraviti čokolada s manje kakaa ili slabijim kvalitetom
maslaca, shodno tome bi i cijena trebala niti niža, ali to obično nije
slučaj. Ono što mi možemo uraditi i što smo željeli staviti inspekciji u
zadatak je da ti proizvodi ne bi trebali imati istu ambalažu. Neka
čokolada koja u Njemačkoj ima veći procent kakaa ili maslaca, ne bi
trebala biti iste boje ambalaže kao ona koja se prodaje u Bosni i
Hercegovini. Jer osim što se naše građane tretira građanima drugog reda,
dodatno ih se vara, jer im se prodaje jednako označen proizvod, a
lošijeg kvaliteta”, zaključuje Gordana Bulić.
Smiješni izgovori
Marin Bago, predsjednik Udruženja Futura iz Mostara, koje se bavi zaštitom potrošača, kaže nam da je ovo stari problem.
“Već početkom ovog milenija potrošači su počeli primjećivati razlike u
kvalitetu istih proizvoda na našem i na inozemnom tržištu. Prvo su se
stvari primjećivale u domaćinstvima, deterdženti, higijenska sredstva i
razna sredstva za čišćenje, čokoladni proizvodi itd. Kako su godine
prolazile, počele su se zapažati razlike kod tehnički složenijih
proizvoda kao što su razni strojevi za domaćinstva pa sve do automobila,
goriva, maziva i sličnih proizvoda. Trenutno imamo velike razlike u
kvalitetu hrane”, kaže Marin Bago.
Bago kaže i kako su čak globalne kompanije nalazile izgovore da domaći
ljudi na Balkanu vole kada ima manje lješnjaka u čokoladnim proizvodima.
“Međutim, nekoliko jačih evropskih zemalja je pokrenulo procese i sudovi
su donosili presude. Nakon toga smo mogli vidjeti u medijima brojna
priznanja vodećih menadžera da su mnoge kompanije imale isti proizvod,
dakle originalan, ali u tri klase po osnovu kvalitete, namijenjen za
prva, druga i treća svjetska tržišta. Mi smo konzumirali i konzumiramo
ovu treću varijantu, dakle, možemo reći da smo jedna vrsta deponije
loših proizvoda”.
Političari bez motiva da se bave ovim problemima
Ono što se desilo u drugim evropskim zemljama je jasna namjera zaštite
svojih potrošača i oni će prilagoditi svoje zakonodavstvo i pronaći
odgovarajuće mehanizme zaštite.
“Šta će uraditi Bosna i Hercegovina? Mi trenutno imamo različita
potrošačka prava, ovisno o tome u kojem entitetu živimo. Iz jednog
takvog apsurda zaista je potrebno mijenjati mnogo stvari, mijenjati kako
bismo se zaštitili od loših proizvoda, namjera i usluga. Prvo što nam
treba su prosječni političari koji barem malo razumiju ekonomiju i njena
osnovna načela. Ne možemo reći da vidimo neko razumijevanje po ovim
pitanjima, što je tužnije, ne vidimo ni dobru volju. Za ovo je potrebna
infrastruktura i pozitivan ambijent, uostalom, sve ono što jedna
politika treba raditi. Za sada, tu smo najtanji”, zaključuje Marin Bago
iz udruge Futura.
Iz Institucije ombudsmana za zaštitu potrošača su nam kazali da s
obzirom na razlike u pogledu kvaliteta proizvoda koji se prodaju na
domaćem tržištu, u odnosu na iste proizvode koji se prodaju na tržištu
EU, evropska povjerenica za pravosuđe i zaštitu potrošača pokrenula je
inicijative u pravcu unapređenja i ujednačavanja svih potrošača u smislu
prava na pristup robi i uslugama, kao i prava na izbor.
Nepravilnosti prijaviti inspekcijama
“Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju Bosna i Hercegovina se
opredijelila za slobodno kretanje robe i usluga. Obaveza proizvođača je
da na tržište stavlja zdravstveno ispravne i sigurne proizvode, u skladu
s važećim pozitivnim zakonskim i podzakonskim propisima koji regulišu
sigurnost i kvalitet proizvoda. Proizvođači moraju poštovati propise o
kvalitetu proizvoda. Oni proizvodi koji zbog svojih svojstava ne
odgovaraju uobičajenoj upotrebi i propisanom kvalitetu, trgovci ne bi
smjeli ni prodavati. Kontrolu kvaliteta proizvoda obavljaju nadležni
inspekcijski organi u mjestu carinjenja proizvoda”, kazali su iz ove
institucije.
Kažu i da je Zakonom o zaštiti potrošača u BiH propisano deklariranje proizvoda.
“Lična karta svakog proizvoda je njegova deklaracija, zbog čega pozivamo
potrošače da, ukoliko je moguće, prilikom svake kupovine obrate pažnju
na deklaraciju proizvoda. Na taj način mogu donekle procijeniti i
kvalitet proizvoda i zaštiti se od lažnog oglašavanja. Pored spomenutog
Zakona o zaštiti potrošača u BiH je na snazi Pravilnik o pružanju
informacija potrošačima o hrani, koji potrošačima pruža visok stepen
zaštite u smislu zahtjeva za isticanje osnovnih podataka za deklarisanje
proizvoda. Oglašavanje proizvoda ne smije biti neprimjerno, dvosmisleno
i isto mora poštovati dobre poslovne običaje, a u slučaju nepoštivanja
odredbi koje se tiču oglašavanja predviđene su novčane kazne”, kazali su
iz Institucije ombudsmana te pozvali potrošače da u slučaju da
primijete bilo kakvu nepravilnost odmah kontaktiraju nadležne
inspekcijske organe.