U vrijeme ekonomske krize sve je više građana koji svoju budućnost vide izvan granica Hrvatske. Jesu li spremni na preseljenje radi (boljeg) posla i pod kojim slovima, portal MojPosao otkrio je u istraživanju provedenom na više od 1.200 ispitanika.
Rezultati istraživanja ukratko se mogu sažeti ovako: prosječan Hrvat želi u inostranstvo, radiće bilo šta, ali ne zna odakle početi i nije se prijavio ni na jedan oglas.
Čak 99% ispitanika odgovorilo je da su spremni na preseljenje u inostranstvo radi (boljeg) posla. Malo više od polovine ispitanika (51%) preselilo bi se bilo gdje – u inostranstvo i unutar Hrvatske, dok bi se 47% ispitanika preselilo isključivo u inostranstvo. Tek 2% ispitanika spremno je na preseljenje isključivo unutar Hrvatske.
Mlađi ispitanici su fleksibilniji – svejedno im je kamo bi preselili, dok bi stariji ispitanici radije otišli u inostranstvo. Više od polovine ispitanika mlađih od 25 godina (57%) preselilo bi bilo gdje, a većina ispitanika starijih od 41 godine (56%) preferira inostranstvo kao mjesto rada.
Evropa kao najpoželjnija destinacija
Loša ekonomska situacija u zemlji glavni je razlog za preseljenje u inostranstvo koji navodi 88% ispitanika. Slijede želja za boljim životnim standardom (87%) i mogućnost građenja karijere (68%).
Kada je u pitanju željena destinacija, većina ispitanika bi odabrala Evropu (75%), zatim Sjevernu Ameriku (71%) i Australiju (69%). Pri izboru firme u inostranstvu vodili bi se dobrom platom (81%), radnom atmosferom (69%) i mogućnošću za razvoj karijere (67%).
Kad traže informacije o mogućnosti zapošljavanja u inostranstvu, ispitanici se najčešće informišu na portalima za oglašavanje poslova (67%) i putem interneta (67%). Sljedeći izvor informacija su lična poznanstva (40%), web stranice firmi (38%) i društvene mreže (36%).
Iako su gotovo svi spremni na preseljenje radi posla, zanimljivo je da više od polovine ispitanika (55%) nije poslalo niti jednu prijavu za konkurs u inostanstvu.
Mnogi se ne bi nikad vratili
Na pitanje koliko bi dugo bili spremni raditi u inostanstvu, najviše ispitanika (40%) tvrdi da se nikad ne bi vratili. U stranoj bi zemlji duže od pet godina ostalo 36% ispitanika, 15% ispitanika zadržalo bi se od tri do pet godina, a preostalih 9% vratilo bi se u roku od dvije godine.
Pa ipak, za 61% ispitanika bolja ponuda za zaposlenje bila bi razlog za povratak u Hrvatsku. Malo više od trećine ispitanika (33%) ne bi se vratilo, a svega 5% vratilo bi se bez obzira je li ponuda bolja od one u inostranstvu.