Estonija je jedna od onih zemalja koje aktuelna ekonomska kriza unutar Ecropske Unije nije pogodila u dramatičnim razmjerima kao što je to slučaj s nekim drugim ekonomijama pogotovo na jugu EU-a. Privredni rast od osam posto se međutim između ostalog može zahvaliti padu plata i mirovina. Osim toga, od rkonomskog uzleta profitiraju uglavnom bolje obrazovani u većim gradovima poput metropole Tallinna. Izvan većih urbanih središta stanovništvo jedva sastavlja kraj s krajem.
500 eura premalo
No situacija nije bolja ni za zaposlene u javnim službama. Nastavnici u prosjeku zarađuju oko 500 eura mjesečno što je nedostatno za život u Tallinnu gdje su stanarine ali i cijene hrane dosegnule zapadnoevropsku razinu. Stoga se mnogi odlučuju na odlazak iz zemlje i to prije svega u obližnju Finsku.
Stanovnici glavnoga grada su svega dva sata vožnje trajektom udaljeni od obećane zemlje i njezine prijestolnice Helsinkija. Iseljavanje u Finsku, koja zaposlenicima daje mnogo bolje uvjete uključujući i pravo na mirovinu već nakon pet godina rada, teče relativno glatko, što je između ostalog i zasluga kulturne bliskosti dva naroda što uključuje i sličnost jezika. Za ostale narode je to najveća prepreka kad se radi o useljavanju u Finsku. Stoga i ne čudi da u međuvremenu samo u Helsinkiju živi i radi preko 40.000 Estonaca.
Među njima je i medicinska sestra Annika Funu-Craker. Ona svoju odluku da se prije nekoliko godina preseli u Helsinki nikada nije požalila. “U Estoniji sam zarađivala 600 eura a u Helsinkiju zarađujem trostruko a ponekad i više od trostrukog”, kaže Funu-Cracker.
Osipanje stanovništva
Njen slučaj je karakterističan za tegobe estonskog društva: država ulaže u obrazovanje mladih koji nakon toga s diplomom u džepu odlaze preko mora u Finsku i tamo nastavljaju karijeru. No egzodus se ne kreće samo preko zaljeva nego i u mnogo udaljenije zemlje. Trenutno je na listi popularnosti Kanada vrlo visoko.
Problem s iseljavanjem je vidljiv i iz statističkih podataka zbog kojih vlasti zvone na uzbunu. Po prvi put od osamostaljenja, broj stanovnika Estonije pao je ispod granice od 1,3 miliona. U posljednje dvije decenije Estonija je izgubila 18 posto stanovništva. Problem nije samo u iseljavanju nego, kako kaže estonski ministar financija Jürgen Ligi, i u padu nataliteta.
No ministar isto tako zna da je iseljavanje dijelom i posljedica čeličnih ekonomskih reformi koje su baltičku zemlje doduše učinile “uzornim učenikom” unutar EU-a ali su prouzročile i pad standarda. Jer pozitivni ekonomski pokazatelji i niska nezaposlenost ne mogu sakriti činjenicu da je kupovna moć građana sve niža. Već i oni koji dobivaju prosječnu platu od oko 800 eura jedva sastavljaju kraj s krajem. Situacija s penzionerima, zbog prosječne penzije od 320 eura, još je gora.
Do posla preko Facebooka
Estonija voli sebe predstavljati kao informatičku silu. No u toj novoj Estoniji kao da nema mjesta za “obične” radnike poput automehaničara Demisa Volla. I on traži zaposlenje u susjednoj Finskoj. I to posve moderno, preko Facebooka. Dosad je dobio već dvije ponude i sprema se na izlet u Helsinki kako bi na licu mjesta vidio radi li se o ozbiljnim ponudama. No ostanak u Estoniji mu se sve više čini nemogućim. “Mene ovdje više ništa ne drži”, rezignirano zaključuje mladi automehaničar.