Bosna i Hercegovina nastavlja trend velike zavisnosti od novca koji šalje dijaspora. Prema najnovijim podacima Centralne banke BiH, samo u prvom kvartalu ove godine u državu je stiglo 1,326 milijardi maraka kroz različite vidove transfera iz inostranstva.
Statistika je jasna: građani koji žive i rade van granica BiH postali su ključni oslonac domaće potrošnje.
Šta kažu brojke za prva tri mjeseca?
- Novčane doznake: 956,6 miliona KM.
- Ostali tekući transferi (uključujući socijalna davanja): 370 miliona KM.
- Ukupno: 1,326 milijardi KM.
U poređenju sa istim periodom prošle godine, priliv novca kroz personalne transfere veći je za oko 25 miliona maraka. Također, primjetan je rast ostalih transfera i socijalnih davanja, koji su sa lanjskih 314,71 miliona porasli na 370 miliona KM.
Realnost iza statistike
Ovi podaci oslikavaju svakodnevnicu mnogih porodica u BiH. Prema iskustvima iz lokalnih zajednica, rijetka je porodica koja mjesečno ne primi barem jednu doznaku iz inostranstva. Mnogi smatraju da je ova zavisnost postala faza iz koje se teško izlazi, gdje prijatelji i rodbina koji su otišli iz zemlje praktično održavaju standard onih koji su ostali.
Bitno je napomenuti da su zvanične brojke samo vrh ledenog brijega. Značajna količina novca u zemlju ulazi kroz neformalne kanale, direktno kroz ruke, što znači da je stvarni uticaj dijaspore na domaću ekonomiju vjerovatno još i veći nego što pokazuju izvještaji.
Dok god ovi prilivi održavaju domaću potrošnju iznad nivoa koji bi bio moguć na osnovu realnih ekonomskih parametara unutar zemlje, pitanje je do kada će ovakav model biti održiv i šta se dešava ako dijaspora smanji transfere.