Ulice su bile tihe, a dućani zatvoreni zbog državnog praznika koji je
Maduro odredio kao prvi dan novog plana za gospodarstvo u krizi za koje
Međunarodni monetarni fond (MMF) predviđa da će do kraja godine imati
inflaciju od milijun posto.
Promjena cijena dolazi uz rast
plaća od 3 tisuće posto, povećanja korporativnog poreza i vezanja
državnog tečaja za petro, naftnu kriptovalutu koju je osmislila vlada u
Caracasu.
Ekonomisti smatraju da će taj plan, otkriven u
petak, dodatno produbiti krizu u toj nekad prosperitetnoj državi koja
sad pati od nestašica nalik onima u Sovjetskom Savezu i egzodusom
građana koji bježe u druge južnoameričke države.
Stanovnici Venezuele skeptični su oko izgleda da te reforme spasu gospodarstvo.
“Ne mogu pronaći bankomat jer su sve banke danas zatvorene”, rekao je 71-godišnji Jose Moreno, umirovljeni inženjer iz središnjeg grada Valencije, žaleći se na kroničnu disfunkcionalnost javnih servisa.
“Nema novca, nema vode, nema struje – nema ničega”.
Nakon
desetljeća visokih cijena nafte koje su potaknule potrošnju u toj
članici OPEC-a mnogi siromašni građani danas su primorani kopati po
smeću u potrazi za hranom jer su im se plaće svele na nekoliko dolara
mjesečno.
Nove mjere su zabrinule trgovce koji se već bore
s opstankom zbog hiperinflacije, obaveznim cijenama proizvoda poput
brašna i pelena koje određuje država i striktnih valutnih kontrola koje
guše uvoz.
Plan je nekoherentan
Fedecamaras,
glavna poslovna organizacija Venezuele, u ponedjeljak je kritizirala
Madurov ekonomski plan, prozvavši ga “improviziranim”, te je ustvrdila
kako će donijeti zbrku i “ozbiljan rizik” ekonomskoj aktivnosti u
državi.
“Vezanje bolivara za petro nam se čini kao ozbiljna pogreška”, rekao je predsjednik organizacije Carlos Larrazabal na konferenciji za medije i dodao kako je “plan nekoherentan”.
Bolivar je u ponedjeljak na crnom tržištu vrijedio oko 96 bolivara za dolar, a ta vrijednost implicira pad od
gotovo
30 posto u odnosu na prošli tjedan. No, taj tečaj možda nije
reprezentativan za cijelo tržište jer je u ponedjeljak zbog praznika bio
neradni dan.
Nezadovoljstvo Madurom prelilo se i na
vojsku jer je i vojnicima počelo nedostajati dovoljno hrane. Mnogi od
njih dezertiraju u druge države u koje se uputilo i tisuće civila.
Dvojica
visoko pozicioniranih časnika uhićena su prošli mjesec zbog navodnog
sudjelovanja u eksplozijama dronova koje su se dogodile tijekom
Madurovog govora. Čelnik Venezuele taj je čin proglasio pokušajem
atentata.
Kaos u državi sve više brine susjedne države.
Ekvador i Peru su nedavno postrožili uvjete za dobivanje vize za
stanovnike Venezuele, a nasilje je u subotu vratilo nekoliko stotina
izbjeglica iz te države preko granice iz Brazila.
Maduro,
ponovno izabran na izborima u svibnju koje su mnogi proglasili
namještenima, tvrdi kako je njegova vlada žrtva “ekonomskog rata” koji
vode neprijatelji uz pomoć Washingtona koji oputužuje da ga želi
zbaciti.
SAD odbija te optužbe, no opisuje bivšeg vozača autobusa i
čelnika sindikata kao diktatora te je uveo niz financijskih sankcija
njegovoj vladi i njezinim dužnosnicima.