U Centralnoj banci BiH navode da u pogledu visine deficita nije došlo do promjene u odnosu na 2011. godinu, što pokazuje da ekonomija BiH i dalje ima naglašenu neusklađenost u razmjeni s inostranstvom.
Visina lanjskog deficita niža je od rekordnih vrijednosti prije izbijanja krize u 2008. godini, kada je iznosila 3,51 milijardu KM, ili 14,2 odsto BDP-a, ali je, pak, narasla u odnosu na 2009. i 2010, kada je drastično redukovana, usljed recesije i smanjenih ekonomskih aktivnosti u zemlji.
“Glavni uzrok deficita je velika neusklađenost u spoljnotrgovinskoj razmjeni robe, koja iznosi 8,44 milijarde KM i koja se produbila za 98,9 miliona KM u odnosu na 2011. godinu”, ističu u Centralnoj banci BiH.
Profesor Ekonomskog fakulteta u Banjaluci Goran Radivojac kaže da je ključni razlog deficita tekućeg računa oslanjanje na uvoznu robu, ističući da sadašnji minus, koji je za milijardu KM manji nego prije krize, pokazuje da je u odnosu na to vrijeme došlo do pada kupovne moći bh. građana.
“U BiH ne postoji zvanična evidencija potrošnje uvoznog i domaćeg kako bismo na bazi toga kreirali ekonomsku politiku. Stanje deficita tekućeg računa je posljedica pada kupovne moći stanovništa, jer da je ona veća, deficit bi bio veći od 2,45 milijardi KM”, ukazao je Radivojac.
Kao poražavajuću činjenicu ističe da vlasti u BiH nisu stvorile uslove za djelimičnu supstituciju uvoza domaćom proizvodnjom, barem u prehrambenom sektoru.
“Pomaci se ne mogu očekivati sigurno u proizvodnji automobila, ali se sigurno moglo više uraditi na podršci proizvodnji domaće flaširane vode, koju uvozimo u enormnim količinama”, naglasio je Radivojac.
U Centralnoj banci BiH navode da je finansiranje deficita tekućeg računa pokriveno prilivima sredstava iz inostranstva, zbog čega nije ni došlo do smanjenja deviznih rezervi, već su porasle za 72,7 miliona KM.
Istraživanje Svjetske banke i Međunarodne organizacije za migracije (IOM) pokazalo je da je BiH u vrhu zemalja u svijetu koje zavise od finansijskih doznaka dijaspore sa petinom učešća u BDP-u. Prema tim podacima, ispred nas se nalaze samo Tongo, Haiti, Moldavija i Lesoto, dok nas od evropskih zemalja prate Srbija i Albanija.
Naime, bh. građani od rodbine i prijatelja iz “bijelog” svijeta godišnje zvaničnim putem dobiju nešto više od dvije milijarde maraka čemu se može pridodati i priliv penzija iz inostranstva sa iznosom od 1,44 milijarde KM. Značaj ino-doznaka najbolje ilustruje podatak da su skoro četiri i po puta veće od “razvikanih” godišnjih tranši Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i to bez uračunate sume koja stiže nezvaničnim kanalima u “kešu”.
Radivojac kaže da lične doznake iz inostranstva predstavljaju “infuziju koja održava u životu ekonomiju BiH”, upozoravajući da dalji razvoj ne smijemo bazirati na nastavku te podrške za koju vjeruje da će se godinama i decenijama pred nama smanjivati.
Tekst je preuzet iz Nezavisnih novina