Početkom 2021. godine, netom nakon što je svijet počeo ublažavati restrikcije i ograničenja zbog pandemije korona virusa, niko nije mogao pretpostaviti da će se svijet naći pred još jednim izazovom- rekordnom inflacijom.
Još početkom februara, kada je u pitanju bio samo dan kada će Rusija napasti Ukrajinu, uveliko se govorilo o krizi sa energentima, nestašicama, rastu cijena.
Tada su brojni ekonomski stručnjaci upozoravali da je neophodno da nadležne institucije i vlast obnove robne rezerve i nabave dovoljne količine hrane za građane, jer bolje je biti spreman, pa i pogriješiti u procjeni, nego dočekati novu krizu nespreman i ovisiti o pomoći drugih zemalja.
Predlagane su izmjene Zakona o akcizama, Zakona o minimalnoj plati, Izmjenama Zakona o PIO, ali i mjere koje se tiču poskupljenje struje privrednim subjektima u FBiH… nažalost, bezuspješno.
I 24. februara počeo je rat- Rusija je napala Ukrajinu sa svih strana.
Samo dan kasnije nekadašnji počasni konzul Ukrajine za Buku je izjavio da BiH treba hitno sazvati Krizni štab i krenuti u nabavku hrane i energenata, jer počinje inflacija.
Prvo je pogodila velike ekonomije poput Eurozone i SAD-a, da bi se ubrzo taj efekt prenio i na manja tržišta, uglavnom uvozno orjentisana, uključujući i Balkan, a Bosna i Hercegovina, od samog početka, postaje zemlja sa najvišim postotkom inflacije u regiji.
Od tada, pa do kraja godine, napisali smo na desetine tekstova na temu inflacije, rasta cijena, mjera koje se (ne)poduzimaju, robnim rezervama, interventnim nabavkama sa mnogim stručnjacima, različitih profila.
Nažalost, vlasti, osim podjele jednokratne pomoći u predizborne svrhe, teško da su bilo šta preduzele da pomognu stanovništvu, a saga o ukidanju akciza i nižim stopama PDV-a koju smo slušali i gledali mjesecima, na kraju je završila neslavno- neusvajanjem.
Tako smo, oktobar, zadnji mjesec za koji su objavljeni zvanični rezultati, dočekali sa inflacijom od 17,3 posto. Poređenja radi međugodišnja inflacija u Srbiji iznosila je oko 14 posto, dok projekcije Centralne banke Crne Gore ukazuju da bi se inflacija na kraju ove godine u toj zemlji mogla kretati oko 15 posto. Hrvatska bilježi inflaciju od 13,2 posto.
Za isto vrijeme prosječna neto plata, koja je u januaru iznosila 1.043 KM, a u avgustu, posljednjem mjesecu za koji Agencije za statistiku BiH ima podatke 1.145 KM KM, porasla je za 102 KM.
Ekonomista Faruk Hadžić je cijene većine proizvoda u marketima, posebno mliječnih, nazvao strašnim.
“Ono što je vrlo bitno sada uraditi, a ne sutra, jeste da se dio viška prikupljenih poreza usmjeri u povećanje neto plata radnika kroz niže doprinose. Ako bi do toga došlo, neto plate bi se povećale, a time i realne plate, dok bi se bruto plate zadržale na istom nivou. Ovo je vrlo bitno za poslodavce, jer ako se zadrži nivo bruto plata (ukupni trošak po jednom radniku), a poveća neto plata, usporava se rast cijena, a time inflacija, jer svaki dodatni trošak povećanja plata radnika ne bi se prenio na nove veće cijene proizvoda i usluga” istakao je Hadžić, navodeći da je ovo apel prema svim političkim partijama, bez obzira ko će činiti većinu u FBiH, da prva mjera bude smanjenje stope doprinosa, barem na 31% iznosa bruto plate, a kasnije i na 25%.
Nažalost, polititičari ove ili neke druge mjere ni ne pominju, iako sve veći broj građana naglo siromaši.
Šta nas čeka u 2023.
Za početak građane Republike Srpske već od 1. janura očekuju veće cijene struje, dok u Federaciji BiH za sada nije poznat iznos poskupljenja, međutim, evidentno je da će do njega doći, shodno najavama iz Federalnog ministarstva energije i rudarstva.
To će, uvjereni su stručnjaci, dovesti do novog rasta cijena ostalih roba i usluga.
Ipak, ekonmomisti su uvjereni da nas u 2023. godini očekuje usporavanje mjesečne inflacije zahvaljujući slabljenju potražnje, stabilizaciji cijena energenata, te normalizaciji lanaca nabavke.
Osim toga Evropska centralna banka nastaviće da povećava kamatne stope nakon što je to prvi put u 11 godina učinila u julu ove godine.
Cilj je jedostavan- veće kamatne stope će usporiti razvoj kompanija, platežna moć radnika će ostati ista, što bi u konačnici trebalo obuzdati i rast cijena.