U okolini Beograda nalaze se jedno od najznačajnijih arheoloških lokaliteta iz doba neolita

Da prestonica Srbije ima svašta da ponudi brojnim turistima koji je posećuju, u to smo uvereni. Međutim, ono što mnogi od njih ne znaju, a bogami ni pojedini građani Beograda jeste da na samo petnaestak kilometara udaljenosti od centra grada postoji prava turistička atrakcija, jedno od najznačajnijih arheoloških lokaliteta iz doba neolita na tlu Evrope.

Arheološko nalazište “ Vinča – Belo brdo “ teritorijalno pripada beogradskoj opštini Grocka, koja je od centra grada udaljena nešto manje od 30 kilometara. Smešteno je na desnoj obali reke Dunav i čuva ostatke najvećeg naselja praistorije na teritoriji naše zemlje.

Koliko je poznato, naziv ovog arheološkog lokaliteta potiče od svetle boje lesne terase na kojoj je smešteno. Međutim, u stručnoj literatiri je poznatije pod nazivom “ Vinča “.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Srpski geolog i osnivač geološke nauke u Srbiji, profesor Beogradskog univerziteta Jovan Žujović, sada već daleke 1893. godine na sastanku “ Srpskog geološkog društva “ prvi put pominje ovo arheološko nalazište. Ubrzo su prikazani i prvi predmeti koji su na njemu otkriveni, a istraživanja traju do današnjih dana.

Upravo zato što je ovo arheološko nalazište otkriveno među prvima na teritoriji Evrope, kultura iz doba mlađeg, te ranog neolita se naziva Vinčanska kultura. Reč je tehnološki jednoj od najnaprednijih praistorijskih kultura u celom svetu, koja obuhvata period između 5. milenijuma pre nove ere i prvih vekova 4. milenijuma pre nove ere.

Na areheološkom lokalitetu “ Vinča – Belo brdo” su pronađeni različiti predmeti, poput: udica i harpuna, napravljenih od kostiju i jelenskih rogova, što ukazuje da su se stanovnici neolitskog doba bavili ribolovom. Takođe, pronađeni su i ostaci silosa koji su bili ukopani u zemlju, a u kojima se pretpostavlja da je čuvano žito. Kosti domaćih životinja, između ostalih svinja i ovaca, ukazuju na razvije stočarstvo u doba neolita.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Do ovog arheološkog nalazišta, te obližnje Grocke, koju svakako treba posetiti, stiže se autoputem Beograd – Niš ili pak, železničkom prugom Beograd – Niš – Skoplje – Solun – Atina. Najtoplije vam preporučujem da, ukoliko naravno ne ide sopstvenim vozilom, za ovu priliku iznajmite automobil, jer ćete tako sigurno izbeći mnogobrojne muke koje vas mogu zadesiti ukoliko u obilazak “ Vinče “ i Grocke krenete gradskim autobusom.

Teritorijalno se Grocka smatra beogradskom opštinom, iako je od centra srpske prestonice udaljena nešto manje od 30 kilometara. Ovo mesto je vrlo specifično, u šta ćete se i sami uveriti. Sa jedne strane, ona je administrativni, kulturni i trgovački centar, odnosno varošica, a sa druge prelepo seosko naselje sa izuzetnom prirodom, čemu umnogome doprinosi i obližnji Dunav.

Glavna gradska ulica je pretvorena u šetalište, koje krasi veliki broj ugostiteljskih i objekata različite namene. Tu možete videti i starinske kuće, koje su prilično dobro očuvane.

Leti se gotovo svi stanovnici Grocke i obližnjih sela” preseljavaju “ na obale Dunava. Pored uživanja na brojnim adama i peščanim sprudovima, na Dunavu se uživa i u pecanju. Pored toga, Grocka je i domaćin brojnih kulturno – zabavnih manifestacijama, među kojima se izdvajaju: “ gročanske svečanosti “. Tokom poslednje nedelje jula, svake godine na ovoj manifestaciji se uživa u brojnim sportskim događajima, te različitim muzičkim i kulturnim događajima. Najzanimljiviji deo “ Gročanskih svečanosti “ je, čini se vašar, koji se odvija na dunavskoj obali. 

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Pismo Druga Tita

Salaš

Ukrajinski otpor

Svi štampaju novac

Da li nama ima spasa

Primorani

Prinuda za mir

Najčitanije

Pismo Druga Tita

Salaš

Ukrajinski otpor

Svi štampaju novac

Da li nama ima spasa