Dugo sam razmišljao da li da se uključim u pisanje blogova, jer se u BiH pisati o bilo čemu ne isplati, a sve je izloženo, često oštrim kritikama.
Prema svim pokazateljima BiH je najsiromašnija država u Evropi. S jedne strane imamo veoma bogate pojedince /manji broj/ i barem trećinu naroda koji jedva preživljava. Ostali se nekako snalaze. Situaciju je teško promijeniti, jer je država napravljena tako da se u njoj ne može riješiti ništa da funkcioniše kako treba. To se jedino može promijeniti novim Ustavom, a on se u BiH MORA nametnuti, jer se BiH političari mogu dogovoriti samo o visini svojih primanja.
U BiH jedan te isti jezik ima tri naziva. Nije problem u tome što je to tako, ali je problem što sve to košta /prevođenje žednih preko vode košta/. U RH SVI govore hrvatskim, ali se ne razumiju međusobno u nekim krajevima RH; slično je i u Srbiji, dok u BiH govore TRI RAZLIČITA jezika, ali se sporazumijevaju bez problema.
BiH je JEDINA DRŽAVA na planeti gdje ljudi jedne oblasti, entiteta imaju DRŽAVLJANSTVO entiteta, a entitet NIJE DRŽAVA.
U složenoj državi kao što je BiH GLAVNA PRIVREDNA GRANA je POLITIKA i to veoma često na rodbinskoj ili poznaničkoj vezi. Budžet ONI uglavnom pune, ali i troše, uz veliki doprinos radnika koji crnče u inostranstvu. Političarima obični narod naviknut na podaništvo i poslušnost ne može i neće ništa, jer će izborom “drugih” doći još gori, a dok se naviknu na krađu protekne dosta vremena. Narod uz to neće “protiv svojih” računajući na smjene, a o eventualnoj fizičkoj likvidaciji nema ni govora – zakoni i policija ih dobro štite, a i “grijeh je” ubiti i psa koji je ustoj kategoriji kao i političar.
Jedan od problema u BiH je što se veliki broj ljudi odvikao od rada i svi bi htjeli imati sve na brzinu, a to ne ide. Doduše, nekima to i uspijeva, ali većini ne.