Mnoštvo organiziranih prosvjeda predviđeno je u velikim gradovima kakav je Madrid gdje se uobičajeno 8. marta održava velika manifestacija.
Motivi za demonstracije brojni su: od talibanskog potiranja prava žena na školovanje, rad, sudjelovanje u javnom životu, preko masovnog proturežimskog pokreta u Iranu izazvanog smrću mlade žene jer se nije čedno pokrivala, do ugrožavanja prava na pobačaj u Sjedinjenim Državama te posljedica rata u Ukrajini na žene.
“Žene su prve žrtve rata i podzastupljene su u diplomatskim pregovorima”, rekli su u utorak čelnici pred Vijećem sigurnosti UN-a.
“Ravnopravnost spolova sve je dalje. Uz sadašnji ritam, ostvarit će se za 300 godina, ocjenjuje organizacija UN Žene”, poručio je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres u ponedjeljak u New Yorku u govoru prije rasprave koju organizira Povjerenstvo za položaj žena (CSW).
Guterres je za primjer uzeo Afganistan gdje “su žene i djevojke udaljene iz javnog života”. Sveučilišta u toj zemlji otvorila su se u ponedjeljak nakon dugog zimskog prekida, ali samo je muškarcima dopušteno prijeći njihov prag, jer žene su sa sveučilišta udaljene otkako su se talibani vratili na vlast 2021.
Zabranjeni skupovi
U simboličnom i posve novom potezu uoči 8. marta Europska unija donijela je sankcije protiv talibanskog ministra za visokoškolsko obrazovanje Nede Mohamada Nadima koji je “odgovaran za opće kršenje prava žena na obrazovanje”.
Sankcijama je EU kaznio i druge pojedince ili entitete odgovorne za kršenje prava žena u Iranu, u Rusiji, u Južnom Sudanu, Mjanmaru ili u Siriji.
U Londonu Muzej Madame Tussauds obilježava Dan žena predstavljanjem nove voštane figure sufražetkinje Emmeline Pankhurst koja je 1903. utemeljila ženski pokret koji je tražio pravo glasa za žene.
U Europi, okupljanja su predviđena u nekoliko zemalja, među njima i u Francuskoj gdje će se manifestacijama tražiti “ravnopravnost žena u radu i životu” i održat će se u oko 150 gradova, a naglasak će biti na protivljenje aktualnoj mirovinskoj reformi koja je po njima nepravedna prema ženama.
Drugdje u svijetu, u nekim su državama prosvjedi zabranjeni, primjerice u Lahoreu na istoku Pakistana. Vlasti te konzervativne i patrijarhalne države odluku o zabrani opravdale su “kontroverznim transparentima”, a to su po njima poruke o tabu temama kao što su razvod, spolno zlostavljanje ili mjesečnica.
Na Kubi zbog nemogućnosti otvorenih prosvjeda, ženske neovisne organizacije mobiliziraju se u “virtualnoj manifestaciji”, na društvenim mrežama u kampanji kojom žele senzibilizirati javnost na femicid.
U Meksiku pod sloganom “Više nijedna ubijena žena” i “Protiv nasilja muškaraca i prekarnog rada”, prosvjeduje se u velikim gradovima u zemlji u kojoj je u 2022. godini bilo 969 slučajeva femicida, prema službenim podacima.
Pravo na abortus
U Kolumbiji, okupljanjima se traže mjere protiv porasta femicida, o čemu svjedoče podaci. U 2020. godini ubijene su 182 samo zato što su žene, a u 2022., ubijeno je 614 žena, prema službenim podacima.
Američki državni tajnik Antony Blinken i prva dama Jill Biden uručit će u Washingtonu nagradu za doprinos “boljoj budućnosti” za “jedanaest izvanrednih žena iz cijelog svijeta”.
Borkinje za ženska prava mobiliziraju se za ovogodišnji Dan žena posebno u obranu prava na pobačaj koje je u Sjedinjenim Državama sve više ugrožena odlukom Vrhovnog suda iz lipnja da stavi izvan snage odluku “Roe protiv Wade” kojom je 1973. ustavom bilo zajamčeno to pravo.
U Europi pravo na pobačaj ugroženo je u Mađarskoj i Poljskoj koja ima najrigidniji zakon o pobačaju.
“Borimo se protiv patrijarhata koji se bez prestanka bori protiv naših prava, kakvo je pravo na pobačaj, koje smo ostvarile također borbom”, stoji u manifestu objavljenom uoči marša u Madridu zakazanog za 20 sati.
Treba naglasiti da će osmomartovski maršovi biti organizovani i širom Bosne i Hercegovine i regije.
