Neposredan povod za proteste je ubistvo žena u Bihaću od strane njenog partnera, a cilj okupljanja je da institucije shvate važnost promjene zakona i uvođenje femicida kao posebne kategorije zločina, kao i da nadležni shvate važnost prevencije nasilja.
U Banjaluci su se učesnici okupili na Trgu Krajine, gdje su pročitali konkretne zahtjeve upućene nadležnim institucijama.
- Uvođenje pravne definicije femicida.
- Uvođenje femicida kao krivičnog djela u sve zakonske i podzakonske akte
- Hitno usklađivanje krivičnih zakona s Istanbulskom konvencijom ( Konvencija Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici) i revidiranje kaznenih praksi.
- Osiguravanje prevencije i zaštite od nasilja nad ženama kroz nadležne institucije i multisektorske protokole.
- Dosljednu primjenu zakona i u slučajevima kada do smrtnog slučaja kao posljedice nasilja u porodici da se počiniocu sudi prema odredbama zakona koje će utvrditi težu kaznu.
Iako protesti nisu organizovani, već se radi o spontanom, neformalnom okupljanju građana kako bi osudili nasilje nad ženama, koje je sve češće prisutno u cijeloj regiji, policija je uzela podatke od okupljenih građana, zbog "neprijavljenog skupa".
Sarajevo
Protesti u Sarajevu počeli su danas u 15 sati na Trgu Alije Izetbegovića gdje je došao veliki broj građana. Protestna šetnja nastavljena je do Vječne vatre.
Aktivista Dalibor Tanić, u razgovoru za BUKU, tokom protesta u Sarajevu, kaže da su protesti jedan od načina kojima se može artikulisati šta je, zapravo, femicid, kada partneri smatraju da imaju slobodu da oduzmu život svojoj partnerici.
„Jako je bitno pravim imenom nazvati ovaj fenomen, kako bi javnost mogla to da percipira ii kako bi to u jednom momentu moglo da ima neki pravni, zakonski epilog, da bi se spriječilo da se to dalje dešava. Ovo je prvi protest, koliko ja znam, ovakve vrste, bar u Sarajevu, gdje javnost jasno i glasno kaže STOP, stop ubijanju žena. Mi smo ovo kao javnost prepoznali. Čini mi se da se to ne bi dešavalo da nije bilo nekoliko uzastopnih ubistava žena, ne samo u BiH, nego i u regionu, i upaljen je crveni alarm da moramo reagovati“, kaže Tanić.
Građani Mostara prosvjedovali protiv femicida
Građani Mostara okupili su se u petak na Španjolskom trgu u Mostaru u znak protesta zbog ubojstava žena, potaknuti nedavnim slučajem femicida u Bihaću.
S prosvjeda, koji je održan pod sloganom "Naš bol je vaš sram" je zatraženo da se u kazneni zakon uvede posebna kvalifikacija femicida.
Zastupnica u Parlamentu Federacije BiH Alma Kratina ocijenila je kako se u proteklom razdoblju s nevladinim sektorom razgovaralo o tome da se kod izmjene kaznenog zakona ide u smjeru pooštravanja kazni i da se femicid tretira kao kazneno djelo.
- Nemili događaji koji se stalno ponavljaju ukazuju na to da nam ne trebaju samo izmjene i dopune, nego novi kazneni zakon FBiH, kao i novi zakon o zaštiti od nasilja u obitelji koji je također sad usvojen u nacrtu, a kako bi bio usklađen s Istambulskom konvencijom, kako bismo dobili najbolji pravni okvir za zaštitu žrtava nasilja, uglavnom žena i djevojčica - kazala je Kratina.
Ocijenila je kako svima onima koji će sjesti u zastupničke klupe ostaje zadaća da "imamo novi kazneni zakon a ne samo izmjene".
- Nijedna žena nikad nigdje nije kriva zato što je udarena, silovana, ubijena. Krivi su muškarci nasilnici i institucije koje ih štite. U svakoj našoj mahali, svakoj ulici, svakom haustoru, bilo da je u kući, na poslu, na nastavi ili je izašla vani prošetati, upravo sad neka žena trpi nasilje ili je potencijalna nova žrtva. Nasilje nad ženama nije privatna stvar. Nećemo samo čekati da dođemo na red", poručeno je ranije, uz napomenu da je dosta terora, kao i nijemog promatranja dok žene ginu u svojim domovima.
Ispred aktivistkinja grada Mostara Ivana Arapović poručila je kako je ovo bunt svih žena Bosne i Hercegovine te kako iza ovog prosvjeda ne stoji nijedna politička opcija, ni stranka.
- Glavni motiv je da se pridružimo ostalim gradovima diljem BiH. Danas je 19 gradova organiziralo prosvjed usmjeren protiv femicida. Femicid je ubojstvo motivirano mržnjom prema ženama...To su najčešće bliske osobe partneri, očevi ili braća - kazala je Arapović.
Također je naglasila kako femicid kao ubojstvo ne postoji i da se ta djela tretiraju kao nasilje u obitelji ili obiteljskim zajednicama.
- Maksimalan kazna je do deset godina. Ovim zahtijevamo pravnu definiciju femicida i uvođenje u sve kaznene akte i podatke, usklađivanje zakona s Istambulskom konvencijom, prevenciju nasilja nad ženama, kao i zaštitu žena i djevojčica, te teže kazne za počinitelje nasilja - poručila je aktivistkinja.
Važna poruka koju je uputila Arapović je i ta "da nasilje nad ženama nije privatna stvar i da nikad nijedna žena i djevojčica nije kriva zato što je udarena, silovana ili ubijena te kako se ne želi pitati, hoće li ona biti iduća".
I žene iz Tuzle zatražile da se u krivični zakon uvrsti femicid
Na Trgu slobode okupilo se nekoliko stotina žena i građana Tuzle koji su iskazali svoje ogorčenje zbog svirepog ubistva žene u Bihaću. Smatraju da je krajnje vrijeme da se u krivični zakon uvrsti femicid, odnosno da je žena ubijena samo što je bila žena.
- Žene se često vraćaju u nasilno okruženje i na njih se svaljuje krivica. One se vraćaju jer sistem ne odgovori adekvatno kako je propisano zakonom. Procjena rizika nije samo obaveza nevladinih organizacija. Zato imamo ove slučajeve i nije prvi. Mi stalno postavljamo jedno te isto. Cijelo društvo neozbiljno shvata ovaj problem - kaže Jasna Zečević iz Udruženja Vive žene u Tuzli.
Nakon okupljanja na Trgu slobode žene i drugi građani Tuzle krenuli su u mirnu šetnju.
Članica Komisije za ravnopravnost spolova Gradskog vijeća Tuzla Rusejla Halilović kaže da društveni dijalog na temu populacione politike i ravnopravnosti spolova pokazuje da postoji veliko interesovanje građana za ove teme, a također je potvrdio i ispravnost ciljeva za koje se Komisija za ravnopravnost spolova Gradskog vijeća Tuzla bori.
-Jedini način da se prekine sa ovim strašnim dešavanjima jeste jačanje institucionalnih mehanizama za prevenciju, postupanje i zaštitu u slučajevima nasilja nad ženama. Svjedoci smo da se žene svakodnevno vrijeđaju, a sada smo svjedoci i gnusnih ubistava, zatim i žene u politici su izložene vrijeđanju, kako one tako i njihove porodice, pa čak i djeca - istakla je Halilović.
Podvlači kako je vrijeme da institucije shvate važnost promjene zakona i uvođenje femicida kao posebne kategorije zločina, kao i da nadležni shvate važnost prevencije nasilja.
Sa protesta žena u Zenici još jednom ukazano na problem nasilja nad ženama
Protestnom šetnjom, transparentima i simboličnom postavkom "Vrišteća tišina", na Trgu Alije Izetbegovića u Zenici, Centar ženskih prava Zenica poslao je jasnu poruku o važnosti i potrebi zaštite žena od rodno zasnovanog nasilja te stradanja od strane partnera.
Kako je rečeno, cilj ovog jednosatnog okupljanja, kojem je prisustvovalo oko 200 građana, jeste da se podigne svijest javnosti o ozbiljnosti problema nasilja nad ženama i odgovornosti društva te svih građana i građanki o problemu femicida u BiH. Posljednji slučaj je ubistvo u Bihaću, koji je i bio povod ovakvih skupova širom Bosne i Hercegovine.
-Godišnje Centar ženskih prava ima oko 1.000 klijentica koje nam se obraćaju. Njih oko 90 posto doživjelo je neki oblik nasilja, a oko 75 posto doživjelo je neki oblik nasilja u zadnjoj godini prije dolaska u Centar - istakla je čelnica Centra ženskih prava Zenica Duška Andrić.
Žene ne ostaju pri svojim prijavama nakon doživljenog nasilja zbog činjenice "da se ne vjeruje njihovom strahu", ali žene, naglasila je, nisu krive zbog nasilja kao ni što ostaju u zajednici s nasilnikom.
- Žene koje odlaze one samo trebaju našu podršku i poticaj društva i servise koji će ih dočekati i pomoći da same stanu na svoje noge - podvukla je Andrić.
Kazne za nasilnike su, smatra, male, a za one koji su prvi put učinili nasilje, to im se, uglavnom, oprašta.
Odovornost cijelog društva i države je za stvaranje sigurnijeg okruženja i efikasnijih mehanizama prevencije i zaštite žena od nasilja te njegove eskalacije u femicid.
Žene Goražda poručile s mirnog protesta 'Nijedna više'
Žene Goražda danas su se pridružile protestima koji su organizirani širom BiH, zbog svirepog ubistva u Bihaću. Sa skupa održanog na Trgu branilaca grada poručile su “Nijedna više”, uz poziv svim sugrađanima da se solidarišu sa majkama, suprugama, kćerkama i svim ženama.
-Mi žene Bosne i Hercegovine, ujedinjene i solidarne kažemo 'Nijedna više'. Ove sedmice ubijena je još jedna žena u Bihaću. Njen ubojica nije odmah uhvaćen. Prema nezvaničnim i nepotpunim statistikama, od 2017. godine ubijeno je više od šezdeset žena. Nije se desila porodična tragedija već ubistvo - poručeno je sa protesta.
Naglašeno je da se od 2017. godine kroz rad koordinacionog tijela u Goraždu radi na tome da se nasilje u porodici na ovom području shvati kao ozbiljna društvena pojava te da je u ovom periodu uložen veliki, ali očito ne i dovoljan napor da u Goraždu, ali i u cijeloj BiH žrtve nasilja budu adekvatno zaštićene i zbrinute.
-Tema nasilja u porodici nije interesantna za Tužilaštva, zamjera se žrtvi ako odustane i samo u rijetkim slučajevima se razumije zašto je često takav ishod u slučajevima porodičnog nasilja. Krajnje je vrijeme da se shvati da se žrtva teško odlučuje izaći iz nasilja ako nema adekvatnu zaštitu i ako nema perspektivu koja bi joj osigurala ekonomsku neovisna od počinitelja. Zato joj je potrebno da ima adekvatnu profesionalnu podršku, socijalno stanovanje i na kraju da je ekonomski zbrinuta - poručeno je sa skupa u Goraždu.
Naglašena je činjenica da su blage kazne za počinitelje nasilja, posebno u manjim sredinama kao što je Goražde, gdje se svi poznaju što, kako ističu, utiče i na neke sudske presude što se nikako ne bi smjelo dešavati.
Na protestima u gradu na Drini Goraždu pročitani su i zahtjevi žena Bosne i Hercegovine kojima se traži uvođenje pravne definicije femicida, uvođenje femicida kao krivičnog djela u sve zakonske i podzakonske akte, hitno usklađivanje krivičnih zakona sa Istanbulskom konvencijom i revidiranje kaznenih praksi te osiguravanje prevencije i zaštite od nasilja nad ženama kroz nadležne institucije i multisektorske protokole.
