Završen je trilateralni sastanak američkog predsjednika Donalda Trampa, kineskog predsjednika Si Đinpinga i ruskog predsjednika Vladimira Putina u kineskom gradu Šenženu, javili su kineski državni mediji. Lideri triju najvećih nuklearnih sila razgovarali su o kontroli naoružanja, ratu u Ukrajini i međunarodnoj bezbjednosti, ali zasad nema potvrde o postizanju konkretnog dogovora.
Razgovori su okončani oko 17.50 časova po lokalnom vremenu, a sedam minuta kasnije Trampova kolona uputila se ka aerodromu. Uz trojicu predsjednika, sastanku su prisustvovali šefovi diplomatija, ministri odbrane, finansija i ekonomije te visoki zvaničnici iz Vašingtona, Pekinga i Moskve.
Poruke sa stola: od nuklearnog oružja do Ukrajine
Tramp je u uvodnom obraćanju ocijenio da trojica lidera „zaista ispisuju istoriju“ i da ovaj samit otvara prostor za nove pristupe rješavanju ključnih svjetskih pitanja, uz ocjenu da stari pristup izbjegavanja razgovora sa suparnicima nije donosio rezultate. Istakao je da su SAD, Kina i Rusija u jedinstvenoj poziciji da razgovaraju o smanjenju nuklearnog arsenala, ali je priznao da se nuklearnog oružja „veoma teško odreći“.
Govoreći o širenju nuklearnog oružja, Tramp je ponovio da Vašington neće dozvoliti Iranu da dođe do nuklearnog oružja, dok je za rat u Ukrajini naveo da je već imao dug razgovor sa Putinom i da očekuje da bi obje strane željele kraj sukoba. Prema navodima Rojtersa, Tramp je pred Sijem i Putinom kritikovao i Međunarodni krivični sud (ICC), ocijenivši da je „izmakao kontroli“ – što dobija na težini imajući u vidu da je taj sud ranije raspisao nalog za hapšenje ruskog predsjednika.
Kineski predsjednik Si Đinping poručio je, prema izvještaju agencije Sinhua, da se mora učiniti sve kako bi se spriječio nuklearni rat, naglasivši da nuklearno oružje treba u potpunosti zabraniti i uništiti. Putin je, sa svoje strane, ukazao na zajedničke interese triju zemalja u rješavanju kriza, uključujući rat u Ukrajini.
„Jalta 2.0“ i strahovanja zbog podjele uticaja
Sam susret u Šenženu podstakao je poređenja sa Konferencijom na Jalti iz 1945. godine, na kojoj su velike sile krojile poslijeratni poredak. Na pitanje ruskog novinara da li će ovaj sastanak biti „Jalta 2.0“, Putin nije dao usmeni odgovor, već se nasmijao i klimnuo glavom.
Dok dio ruskih nacionalista u ovakvom formatu vidi potvrdu multipolarnog svijeta i jačanje pozicije Moskve, u Kijevu raste oprez. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je uoči sastanka upozorio da ne želi da se razgovori pretvore u novu podjelu sfera uticaja na štetu manjih država.
Razgovori Trampa i Sija: Tajvan, trgovina i vještačka inteligencija
Prije trilateralnog susreta sa Putinom, Tramp i Si održali su i bilateralni sastanak. Sinhua navodi da je Si odnose Pekinga i Vašingtona opisao kao stabilne i usmjerene u pozitivnom pravcu, ali je upozorio Trampa zbog Tajvana, pozvavši ga da ustraje u ispravnom postupanju kako bi se izbjegli ozbiljni zastoji u odnosima. Prema istom izvoru, Tramp je ponovio da SAD ne podržavaju nezavisnost Tajvana.
Dvojica lidera dotakla su se i trgovinskih odnosa, uz saglasnost da je potrebno raditi na obostranoj koristi, kao i saradnje u oblasti vještačke inteligencije, za koju je Si naglasio da u svakom trenutku mora ostati pod ljudskom kontrolom. Dogovorena je i izrada akcionog plana za dalji razvoj odnosa zasnovanog na strateškoj stabilnosti i uzajamnosti.
Ko je bio za stolom u Šenženu:
- SAD: Donald Tramp, Marko Rubio, Dejvid Perdju, Skot Besent, Hauard Latnik, Stiven Miler.
- Kina: Si Đinping, Cai Ći, Vang Ji, Ma Džaosu, Sje Feng, Džang Hanhuej.
- Rusija: Vladimir Putin, Sergej Lavrov, Jurij Ušakov, Maksim Oreškin, Andrej Belousov, Anton Siluanov.