Projektom ‘Gornji horizonti’
predviđeno je oduzimanje voda Bregave, Bune i Bunice, te niza manjih i
većih vrela neretvanskih voda, radi njihovog prisilnog prevođenja u sliv
Trebišnjice, te izgradnja Hidroelektrane Dabar.
Time se te vode
otimaju od milenijima razvijanih ekoloških sistema, pa uglavnom
završavaju u moru kod Dubrovnika, tamo gdje nikada prirodno nisu
pripadale. Samo manji dio tih voda dospijeva u hidroelektranu ‘Čapljina’
i ulijeva se u Neretvu, istakao je u raspravi.
Sudionici
rasprave zaključili su kako će izgradnja Hidroelektrane Dabar u
Republici Srpskoj ostaviti bez dostatnih količina vode područje uz
dolinu Neretve, što će dugoročno biti katastrofalno za poljoprivrednu
proizvodnju, ali i opstanak žitelja tih, sada već, ugroženih područja.
Kako
je istaknuto na skupu Grad Ploče ovih je dana uputio zahtjev Vladi RH i
Hrvatskim vodama da iskoriste sve pravne mogućnosti i iznađu tehnička
rješenja kojima će se zaštiti interesi Donje Nereve i održivost
tamošnjeg postojećeg eko sustava.
Predsjednik Udruženja ‘Obnova
građanskog povjerenja’ Stolac Amer Medar kaže kako je i međunarodnim
konvencijama zabranjeno da se prevode vode iz jednog slivnog područja u
drugo vodoslivno područje i da je nerazumljivo da takav pravni prijestup
nitko od bh. vlasti nije uvidio.
Ocjenjuje kako prijeti velika ekološka, kulturološka i demografska katastrofa području Stoca i području doline Neretve.
Dolinu
Neretve je već zahvatila katastrofa, kaže Medar, napominjući kako u
Metkoviću nema više ni slatkovodne ribe, a količina Neretve koja je
proticala prema jugu Hrvatske je smanjena jer su smanjeni protoci rijeka
Bregave, Bune i Bunice.
U Opuzenu se u natopnim sustavima
javlja sol koja ugrožava poljoprivrednu proizvodnju, dok je, kaže Medar,
na području stolačke općine veliki broj bušotina, odnosno crpilišta
vode presušio pa je i razvoj poljoprivrede u Stocu doveden u pitanje.
Po
njegovom mišljenju, nije se trebalo dozvoliti da tri godine zaredom
plavi Popovo polje u koje je uloženo truda i sredstava za razvoj
vočarstva i povrtlarstva, a sve to kao posljedica pretapanja vode iz
Dabarskoga polja u Bilećko jezero.
‘RS ne može raditi projekt bez suglasnosti vlasti u BiH pa je prema tome jedino rješenje obustavit projekt’, zaključuje Medar.
Predsjednica
Udruge ‘Lijepa naša’ iz Ploča Ana Musa smatra, međutim, kako je projekt
otišao predaleko i da do njegove obustave neće doći, pa bi se trebalo
fokusirati na umanjenje ekološke štete.
Ona je mišljenja kako bi
trebalo obvezno uvesti upravljanje vodnim gospodarstvom FBiH, RS i RH
kao jedini način da se spriječi samovolja koju, po njezinim riječima,
provodi Republika Srpska.
Izrazila je zadovoljstva što je
hrvatsko Ministarstvo zaštite prirode i okoliša konačno imenovalo
savjetodavno stručno povjerenstvo koje će procijeniti utjecaj zahvata HE
Dabar na okoliš RH.
Mišljenja je kako bi to povjerenstvo
zajedno s bosanskohercegovačkim, koje još nije oformljeno, trebalo
napraviti monitoring već izgrađenih objekata, locorati uočene
nedostateke i dati rok za sanaciju štete na njima.
Javnu
raspravu, koja je održana večeras u Mostaru, organizirali su Centar za
prirodno naslijeđe i Centar za kulturno naslijeđe Međunarodnog foruma
Bosna, Forum mladih Stolac, Udruženje ‘Obnova građanskog povjerenja’
Stolac, Udruga ‘Lijepa naša’ iz Ploča i Građanska inicijativa ‘Spasimo
dolinu Neretve’ iz Metkovića.
Na raspravi su bili također
eminentni i priznati stručnjaci za pitanja prirodnog i kulturnog
nasljeđa, odnosno Centra za prirodno naslijeđe Međunarodnog foruma
Bosna, Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine i
Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.