Penzije u Republici Srpskoj od januara su povećane za 6,45 odsto, dok su penzioneri u Federaciji BiH dobili znatno veće povećanje – čak 11,2 odsto. Ova razlika ponovo je otvorila pitanje stanja ekonomije, javnih finansija i odnosa vlasti prema penzionerima u dva entiteta.
Iste godine radnog staža, slični troškovi života i ista borba za opstanak, ali – bitno različite penzije. Posebno kada se uporede minimalna i prosječna primanja, jaz postaje još očigledniji.
Penzije i plate: ključna razlika između RS i FBiH
Ekonomista prof. dr Milenko Stanić ističe da penzije u Federaciji imaju znatno povoljniji odnos u odnosu na prosječnu platu.
– Prosječna penzija u FBiH iznosi oko 55 odsto prosječne plate, dok je u Republici Srpskoj ispod 45 odsto, kaže Stanić.
Prema njegovim riječima, osnovni razlog leži u jačoj ekonomiji Federacije BiH.
– FBiH ima snažniju privredu, veći broj zaposlenih, manje sive ekonomije i veći fond uplaćenih doprinosa. Uz to, veće su i subvencije i transferi iz budžeta. U Republici Srpskoj taj odnos je nepovoljniji i to se direktno reflektuje na visinu penzija, objašnjava Stanić.
Populizam u izbornoj godini?
Ekonomista Igor Gavran smatra da su povećanja penzija u oba entiteta dijelom rezultat političkih i predizbornih motiva.
– Povećanja su opravdana, ali su u velikoj mjeri motivisana populizmom u izbornoj godini, bez obzira na to da li za to postoje realni izvori finansiranja, kaže Gavran.
On ističe da je posebno nelogično što u Republici Srpskoj prosječne i minimalne plate ne odstupaju značajno od onih u FBiH, dok je razlika u penzijama drastična.
– To može ukazivati na političke prioritete, odnosno na to koliko se pažnje posvećuje penzionerima, ali i na činjenicu da Republika Srpska generalno stoji lošije kada je riječ o javnim finansijama i zaduženosti, dodaje Gavran.
Spor sa FBiH oko penzija: mit ili stvarni problem?
Često se u Republici Srpskoj navodi da Penzioni fond opterećuju penzioneri koji su pravo ostvarili u FBiH do aprila 1992. godine, te da Federalni zavod PIO/MIO po tom osnovu duguje više od 1,5 milijardi KM.
Međutim, Stanić podsjeća da je Vlada Republike Srpske potpisala sporazum i protokol kojim su entitetski fondovi preuzeli isplatu penzija svojim korisnicima.
– Sporazum je pravno važeći i neće biti doveden u pitanje. Ne postoji jasna ekonomska računica koja bi nedvosmisleno pokazala da je Srpska tim sporazumom oštećena, naglašava Stanić.
Kako do većih penzija u Srpskoj?
Rješenje, saglasni su ekonomisti, nije u jednokratnim povećanjima već u jačanju privrede i zapošljavanja.
– Ključ je u povećanju broja zaposlenih, većim platama i većim uplatama doprinosa u penzioni fond. Samo tako se mogu stvoriti realni i održivi uslovi za veće penzije u Republici Srpskoj, zaključuje Stanić.