Dan uoči zvanične objave rezolucije o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, koju priprema Domovinski pokret, u javnost su procurili detalji dokumenta koji već sada izazivaju političke tenzije u regionu. Prema dostupnim informacijama, riječ je o političkom aktu koji od Hrvatski sabor traži aktivniji i direktniji angažman u pitanjima unutrašnjeg uređenja BiH.
U fokusu dokumenta ponovo su već poznate tačke: reforma izbornog sistema u Bosna i Hercegovina, insistiranje na “legitimnom političkom predstavljanju” konstitutivnih naroda, te prijedlog uspostave posebne izborne jedinice za Hrvate u BiH. Ove ideje nisu nove, ali njihovo ponovno aktueliziranje kroz saborsku rezoluciju u Hrvatskoj otvara pitanje političkih poruka koje Zagreb šalje Sarajevu u osjetljivom predizbornom periodu.
Najkontroverzniji dio, koji se u medijima pojavljuje kao mogućnost, jeste ideja revizije hrvatskog državljanstva za dio građana BiH koji posjeduju dvojno državljanstvo. Iako za sada nije potvrđeno da će se naći u konačnom tekstu, sama činjenica da se takva opcija razmatra dodatno podiže tenzije i otvara pravna i politička pitanja o odnosu države prema dijaspori.
Suštinski, rezolucija se predstavlja kao instrument zaštite političkog položaja Hrvata u BiH, ali kritičari upozoravaju da njen sadržaj ide korak dalje od simbolične podrške i ulazi u prostor redefinisanja političkog sistema druge države.
U javnim istupima, predstavnici DP-a tvrde da je cilj “pošteniji izborni model” i sprječavanje preglasavanja Hrvata u BiH. S druge strane, dio političkih aktera u Hrvatskoj i BiH upozorava da ovakav pristup može produbiti postojeće podjele i dodatno opteretiti odnose dvije države, posebno u trenutku kada se u BiH približavaju izborni procesi.
Ostaje da se vidi da li će konačna verzija rezolucije zadržati najspornije formulacije ili će biti ublažena nakon konsultacija unutar vladajuće koalicije u Hrvatskoj.