U oktobru 2023. godine, federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović slavodobitno je najavio povećanje minimalne plate u Federaciji BiH na 1.000KM.
“Službeno mogu sa ovog mjesta poslati poruku, a to je da od 1. januara 2024. godine Federacija BiH kreće sa primjenom velikog seta fiskalnih zakona. Imaćemo najveću minimalnu platu u regiji u iznosu od 1.000 KM”, izjavio je Mijatović prije više od godinu.
No, od te minimalne plate do sada nije bilo ništa. Ministar Mijatović sada ima novi prijedlog.
„Neće biti minimalna plata 1.000KM, ali će minimalna primanja biti 1.200KM. Dakle, napravite razliku između minimalne plate i minimalnih prihoda koje uvodimo kao novu kategoriju. Ono što je bitno za radnike je da neće na račun moći da prime ispod 1.200KM“, rekao je Mijatović novinarima prije tri dana.
Ne garantuje da će to biti tako od 1. januara nego samo ukoliko Vlada uspije usvojiti potrebne zakone i ako donese Uredbu o minimalnim primanjima.
No, da bi se minimalna primanja za radnika koji zarađuju minimalnu platu u Federaciji BiH povećala potrebno je usvajanje Zakona o porezu na dohodak.
„Usvajanje tog zakona će nam stvoriti pretpostavku da do kraja godine donesemo Uredbu o obaveznim minimalnim primanjima radnika u FBiH kojom ćemo praktično zaštititi 270.000 radnika koji prema podacima Poreske uprave imaju ispod 1.000KM stvoriti pretpostavke da zajedno sa toplim obrokom i drugim primanjima imaju veća primanja od onih koja bi bila u planiranom zakonu o minimalnoj plati koji čekati realizaciju zakona o fiskalizaciji“, izjavio je premijer Federacije Nermin Nikšić.
Vlasti nikada nisu građanima uputile izvinjenje jer su ih prevarile budući da je aktuelnim minimalac od 619KM daleko od najavljivanog. U drugoj godini obećanja postoji tek naznaka da bi se građanima minimalac mogao povećati za 81 KM, a minimalna primanja 100%.
Ekonomista i opozicioni zastupnik u Federalnom parlamentu Admir Čavalić kaže da se kada je riječ o minimalnim primanjima od 1.200 KM zapravo radi o pretpostavci da će se sa 700 KM doći do tog iznosa uz pomoć neoporezivih kategorija poput toplog obroka, naknade za prevoz, kao i radnog učinka koji se planira odobriti do 200 KM mjesečno.
“To je jednačina Vlade FBiH i mislim da se na taj način stvara određena konfuzija u javnosti i među radnicima. 700 KM minimalne plate je izvjesnost, sve ostalo je neizvjesno. Npr. topli obrok se može isplaćivati u raznim iznosima i oblicima. Naknada za prevoz ima svoja ograničenja (npr. ako radnik živi blizu posla). Konačno, ono što se planira uvesti u neoporezivo jeste radni učinak i to do 200 KM mjesečno”, kaže Čavalić za Buku.
Upitno je kako očekivati da će radni učinak biti isti za sve, neki rade više, neki manje, a neki će biti na bolovanju.
“Sve u svemu, ovo nije priča u vezi sa fiskalnim reformama, već još jedna premosnica dok se ne krene sa istima. Tokom 2024. godine imali smo jednokratnu neoporezivu pomoć, dok sada za 2025. godinu imamo u planu “radni učinak”. 2026. godina je izborna tako da je značajni rast minimalca ili još bitnije spuštanje zbirne stope doprinosa na dugom štapu”, kaže Čavalić.
Gavran: Sve je vrlo konfuzno
Iako je po struci ekonomista s višegodišnjim iskustvom Igoru Gavranu planovi Vlade nisu baš najjasniji. Sve je, kaže, najavljeno konfuzno u čemu vidi najveći problem.
“Jedino koliko toliko jasno je najava povećanja minimalne neto plate na 700 KM a sve ostalo je u najmanju ruku konfuzno a moguće i neizvodljivo ili potpuno imaginarno. Ideja da se umjesto reforme kroz konkretne trajne zakone izvodi nekim privremenim uredbama je potpuno abnormalna posebno ako znamo da je ova vlada imala godine da pripremi ozbiljan i cjelovit paket propisa a reakcije poslodavaca ukazuju da je i njima sve ovo palo s neba”, rekao je Gavran za Buku.
Upozorava da Vlada nije sprovela suštinsku stratešku fiskalnu reformu koja se najavljivala već pravi čudne Frankenštajn modele.
Vlada računa da će svaki poslodavac morati isplatiti naknadu za prevoz, a ekonomisti ne znaju kako će se to raditi u slučajevima gdje radnici ćime 100 m od posla ili nekoliko stotina metara.
Nejasno je kako svim poslodavcima nametnuti isplatu toplog obroka, posebno tamo gdje je zbog prirode posla organizovan topli obrok u kantinama.
“Ako vlada namjerava da to na neki način nametne poslodavcima onda bi se potpuno promijenio karakter ovih naknada što se opet mora nekim mnogo dubljim zakonskim rješenjima regulisati također govori se o tome da faktički imamo garantovana minimalna primanja a da nemamo definisanu minimalnu plaću i onda više nije jasno šta je u tome plaća, kakva su to sve primanja”, govori Gavran.
Kada je u pitanju dodatak za rezultate rade, odnosno učinak poslodavce se faktički tjera da sve radnike proglase vanredno efikasnim.
Mnogo je nejasnoća koje stižu iz Vlade Federacije, obećanja ne ispunjavaju, a ministri nas uvjeravaju da je tako bolje za nas.