Ključni izazov u ovom periodu bilo je pitanje referenduma u Republici
Srpskoj koji je organizovan uprkos odluci Ustavnog suda BiH.
Referendum u Republici Srpskoj
Referendum koji je proveden u septembru prekršio je dvije konačne i
obavezujuće odluke Ustavnog suda, onu od 26. novembra 2015. godine koja
je proglasila 9. januar kao Dan Republike Srpske neustavnim i onu od 17.
septembra ove godine kada je vlastima u RS naređeno da ne provedu
referendum. Takvo ponašanje vlasti u RS predstavlja kršenje Dejtonskog
sporazuma u kojem stoji da su odluke Ustavnog suda BiH konačne i
obavezujuće.
Održavanje referenduma je pokazatelj da vlasti RS ne uzimaju u obzir
odluke donesene na državnom nivou kada im to ne odgovara. Zabrinut sam
kako će to uticati na mir i stabilnost, posebno ukoliko vlasti RS ne
odustanu od ideje o referendumu za otcjepljenje kojim je vladajuća
stranka RS zaprijetila u 2018. godini. Zbog ozbiljnosti situacije podnio
sam poseban izvještaj o referendumu i odlukama koje bi mogle ugroziti
provođenje zakona, navodi Incko u izvještaju.
Popis stanovništva
Objavljivanje rezultata popisa stanovništva, uprkos znatnom
kašnjenju, izazvalo je neslaganje o metodologiji obrade rezultata te su
vlasti RS zatražile da se osobe koje rade ili studiraju u inostranstvu
ne smatraju rezidentnim stanovnicima. Odluku Agencije za statistiku BiH
da usvoji program obrade podataka i objavi rezultate popisa osporile su
vlasti RS, koje planiraju objaviti vlastite rezultate, navodi se u
izvještaju.
Lokalni izbori
Građani su drugog oktobra glasali na šestim lokalnim izborima nakon
rata. Čini se da su pobjednici one stranke koji u svojoj retorici
naglašavaju interese jednog od tri konstitutivna naroda. Izbori su
protekli uglavnom mirno, izuzev u Stocu gdje će se izborni proces morati
ponoviti. U Srebrenici, gradu poznatom po genocidu, sporovi o konačnom
rezultatu se još uvijek vode. Zbog propusta političkih stranaka, građani
Mostara ni ovog puta nisu bili u mogućnosti da glasaju. Stolac,
Srebrenica i Mostar će zahtijevati posebnu pažnju međunarodne zajednice u
narednom periodu kako bi se poboljšali multietnički odnosi.
Generalni politički ambijent
Opšti politički ambijent se pogoršao. Dok zemlja nastoji napraviti
korake prema EU, skoro svaki korak naprijed je plaćan visokom cijenom i
često je rezultirao neslaganjem, najčešće duž etničkih linija. Bio sam u
velikom iskušenju da iskoristim izvršnu vlast u skladu sa politikom
PIC-a, zbog narušavanja Ustavnog poretka, ali to nisam učinio. Tokom
perioda u kojem je praćeno stanje, teritorijalni integritet BiH najčešće
su ugrožavale izjave koje su dolazile od lidera SNSD-a. Milorad Dodik
je tvrdio da je RS država, a da BiH nije.
Odnos Republike Srpske prema visokom predstavniku
Od vladajuće stranke u Republici Srpskoj sam dobio stotine
razglednica s porukom: “Visoki predstavniče, idi kući, Srpska nastavlja
da slavi”. Primio sam i dvadesetak prijetnji smrću zbog čega Tužilaštvo
BiH vodi istragu, stoji u izvještaju Valentina Inzka.
Cijeli izvještaj pročitajte ovdje.