VELIKI EKOLOŠKI IZAZOV: Do nas je, Planetu smo zatrpali plastikom

U BiH će povodom ovog dana biti organizirano niz događaja pod ovogodišnjim motom „Pobijedimo zagađenje plastikom”.  To je prilika da predstavnici nadležnih institucija i nevladinih organizacija ukažu na napore koje pružaju u borbi protiv plastičnog zagađenja.  

Bosna i Hercegovina je među više od 143 zemlje na svijetu, koje obilježavaju Svjetski dan zaštite životne sredine 5. juna – na godišnjicu održavanja Konferencije Ujedinjenih nacija u Štokholmu (1972.) posvećene okolišu na kojem je usvojen Program zaštite okoliša Ujedinjenih naroda (UNEP).

 

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Ove godine Ujedinjene nacije pozivaju na akciju u borbi protiv velikog ekološkog izazova – zagađenja plastikom. Smatrajući da svako može uticati na smanjenje tog zagađenja UN predlaže da „restorane čiji smo česti gosti zamolimo da prestanu upotrebljavati plastične slamke, na posao donesemo vlastitu šalicu za kafu, u kupovinu nosimo svoje torbe za kupnju, odbijemo plastični pribor za jelo i pokupimo plastiku na koju naiđemo u sljedećoj šetnji (ulicom, parkom, šumom, obalom)“.

Upozoravaju da su ljudi postali previše ovisni o plastici za jednokratnu upotrebu, što ima ozbiljne posljedice za okolinu. Gledajući sveukupno, 50 posto plastike koja se koristi je jednokratno korištena.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Širom svijeta se svake minute kupuju milioni plastičnih boca za piće, a svake godine koristi do pet triliona jednokratnih plastičnih vrećica. Uz to, gotovo trećina plastične ambalaže koja se koristi ne uđe u sistem sakupljanja i završi začepljivanjem gradskih ulica i zagađenjem prirode. Svake se godine do okeana dođe oko 13 milijona tona plastičnog materijala koji ugrožava život u moru. Prije nego se plastika u okeanu raspadne, mogu proći i stotine godina.

Kako su saopštili iz UN-a, naučnici još nisu sigurni kakvu štetu plastika iz vode čini tijelu, ali je poznato da sadrži niz hemikalija, od kojih su mnoge toksične ili ometaju rad hormona.

Hidroelektrana Medna ubija Sanu

 

Iz Koalicije za Sane kažu da nadležnim institucijama šalju poruku da se izvori kao srce rijeke Sane trebaju zaštiti i proglasiti spomenikom prirode, uprkos sramotno izgrađenoj hidroelektrani „Medna“ koja će biti zapamćena kao jedan od najvećih promašaja i zločina nad prirodom i ljudima-, poruka je nakon obilaska izvora povodom 5. juna.

Koalicija za Sanu obišla je i vodozahvat hidroelektrane Medna, te uočila drastično nizak vodostaj rijeke, kao i nekoliko mrtvih riba (peševa) na obali. Ovako nizak vodostaj rijeke ne obezbjeđuje dovoljno vode za opstanak živog svijeta u vodi, čak i u periodu godine kada se očekuje veći vodostaj.

Koalicija za Sanu, koju čine 23 udruženja ljubitelja prirode i sporta, zajedno sa Opštinom Ribnik već godinama pokušava da zaštiti ovu rijeku i njen gornji tok proglasi parkom prirode.

Tim povodom, 5. juna, devetu godinu zaredom, organizovan je izlet na izvore ove prelijepe rijeke čiji je cilj apel na njihovo očuvanje.  Ovogodišnjem izletu i podršci za proglašenje izvora rijeke Sane kao spomenika prirode uz mnogobrojne izletnike pridružili su se i aktivisti iz Koalicije za zaštitu rijeka BiH koji su poručili da su planovi za izgradnju preko 300 hidroelektrana i davanje naših najvažnijih prirodnih resursa pod koncesiju pljačka naroda Bosne i Hercegovine.

Iako je 2012. godine Koalicija za Sanu pokrenula inicijativu za prethodnu zaštitu i proglašenje gornjeg toka rijeke Sane parkom prirode, od nadležnih institucija još nije napravljen taj korak, već je dozvoljena izgradnja hidroelektrane „Medna“ koja je uništila gornji tok rijeke Sane.

Da podsjetimo, investitor “LSB Elektrane” iz Banjaluke pod okriljem “Interenergo” d.o.o. Ljubljana vlasništva austrijsko-njemačke kompanije Kelag International, je izgradilo hidroelektranu “Medna” na samim izvorima rijeke Sane.  

Koalicija za Sanu je 2016. godine, pored brojnih argumenata koje je iznijela tokom devet godina borbe, izradila i Studiju ekonomske opravdanosti i tako dokazala ekonomsku neisplativost ovog projekta i negativan finansijski efekat po budžet opštine i Republike Srpske u iznosu od preko milion maraka.


Životna sredina

Životna sredina predstavlja sve ono što nas okružuje, odnosno sve ono sa čime je direktno ili indirektno povezana čovjekova životna ili proizvodna djelatnost. Prirodna sredina predstavlja njoj blizak pojam, pri čemu ovdje ne moraju biti prisutne aktivnosti čovjeka, niti on mora imati direktnih uticaja. Ipak, u pogledu tehnološkog napretka, razvoja industrije i sve većeg uticaja čovjeka na globalnom nivou na prirodu i ekosisteme, ova dva pojma dolaze u sve bližu vezu.

 

Zagađenje zemlje, mora i vazduha, nestajanje biljnih i životinjskih vrsta, globalno zagrijavanja i nuklearne prijetnje ne mogu se više ignorisati jer i te kako utiču na životnu sredinu. Međutim, ignorisanje tih problema je i dalje prisutno,  a to potvrđuje podatak da se ništa radikalno ne mijenja po pitanju samog stila života savremenog čovjeka koji i dalje nastavlja da iskorištava prirodu i na taj način crpi sve resurse sa kojima svijet raspolaže. Već je pedesetih godina prošlog vijeka postalo jasno da se putem kojim se krenulo ne može nastaviti, međutim, poražavajuće je da tim putem i dalje koračamo.

Vrtoglav uspon nauke i tehnologije u XX vijeku promijenio je način života više nego ikad ranije, pa se u savremenoj nauci kao osnovna karakteristika današnjice navodi promjena; promjena u izumima, promjena u stilu života, promjena u svemu. Ranije su se promjene dešavale sporo.

Jedna generacija u toku svog života nije doživljavala neke veće novine, a razlika između samog načina života kod različitih generacija nije bila velika. Danas jedna generacija u toku svog života prolazi kroz mnogo promjena koje su uvjetovane naučno-tehničkim razvojem i nesavjesnim korištenjem tih dostignuća, koji svojom radikalnošću mijenjaju stil života. Takav način života najdirektnije utiče na Planetu i dovodi do njenog ugrožavanja, iako bez njenog postojanja naš život ne bi bio moguć.

U društvenim naukama, često se ističe da je savremeni čovjek preuzeo lik boga koji smatra da je svemoguć, ali postavlja se pitanje do kada će se tako moći ponašati? Filozof Hans Georg Gadamer, u svom djelu Evropsko nasleđe, kad promišlja o obnovi nagrižene Planete, sa zebnjom se pita da li možda griješimo kad mislimo da je ona moguća.

 

 

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije