Proteklih mjeseci u državama Balkana, kao i u drugim
zemljama u svijetu, značajno su porasle cijene osnovnih životnih
namirnica kao i drugih proizvoda, što najviše pogađa obične građane,
javlja Anadolu Agency (AA).
U zemljama u regiji osim goriva,
grijanja i mnogih drugih proizvoda značajno su poskupile osnovne životne
namirnice, poput brašna, ulja i mlijeka. Iako cijene životnih namirnica
variraju po gradovima kao i u marketima, ovdje su predstavljene
prosječne cijene nekih namirnica.
Prema najnovijim podacima, litar
mlijeka sa 32 posto mliječne masti najskuplji je u Bosna i Hercegovina
gdje košta 1,40 eura, a potom slijedi Srbija sa cijenom od 1,30 eura,
Sjeverna Makedonija 1,05 i Hrvatska gdje litar mlijeka košta 0,97 eura.
Brašno
je također najskuplje u BiH, gdje, naprimjer, jedan kilogram brašna tip
500 košta 0,70 eura. Slijede Hrvatska gdje kilogram brašna u prosjeku
košta 0,62 eura, Srbija 0,60 i Sjeverna Makedonija, gdje kilogram brašna
košta 0,59 eura.
Šećer je također najskuplji u BiH gdje građani
za kilogram moraju izdvojiti 1,15 eura, a u Hrvatskoj košta 1,10,
Sjevernoj Makedoniji 0,90 i u Srbiji 0,88 eura.
Suncokretovo ulje
je trenutno najskuplje u Hrvatskoj gdje litar košta 2,12 eura, dok je u
Bosni i Hercegovini 2,05 eura, Sjevernoj Makedoniji 1,94 i Srbiji, gdje
cijena litra ulja u prosjeku iznosi 1,58 eura.
Maslac je
najskuplji u Bosni i Hercegovini, gdje 250 grama maslaca košta 3,36
eura. U Srbiji maslac košta 3,23 eura, u Hrvatskoj 2,92, a u Sjevernoj
Makedoniji 2,6 eura.
– Potrebno zaštititi potrošače –
Edin
Pašić, predsjednik Udruženja potrošača Kantona Sarajevo, ističe da
postoje mehanizmi da se zaštite potrošači u Bosni i Hercegovini, ali da
se ne koristi skoro nijedan.
“Ukratko, to su mehanizmi poput
ograničavanja cijena, ograničavanja marži, oporezivanja ekstra profita.
Sve su to alati koji su na raspolaganju, čime bi se mogle ograničiti
cijene, a indirektno bi se moglo ograničiti tako što bismo mogli imati
robne rezerve, za početak nafte, koju nemamo, gdje bi se naftni derivati
mogli plasirati na tržište da se malo uravnoteži cijena i ublaže ti
udari, gdje bi određene socijalne kategorije kao i ljudi koji troše
mnogo goriva mogli da ublaže taj udar”, kazao je Pašić u razgovoru za
AA.
Posebno napominje kako na tržištu u BiH ima špekulativnih pojava i lažnih nestašica.
“Ako
vidimo da je inflacija u Bosni i Hercegovini oko 17 – 18 posto, samim
time znači da je određeni dio te inflacije uzrokovan netržišnim
razlozima, odnosno povećanjem cijena zato što se može. Jednostavno, to
je lov u mutnom u korištenju krize”, kazao je Pašić, dodajući da
potrošači trebaju prijavljivati špekulativne pojave i sumnjive cijene na
tržištu.
Kako je rekao, potrošači jednostavno neće moći izdržati ove visoke cijene.
“Ja
sam siguran da građani to neće moći podnijeti. Vi već sada imate
ogroman pritisak, kao i prigovore na cijene grijanja u Sarajevu gdje
ljudi to više ne mogu platiti. Ljudi jednostavno to neće moći više da
plaćaju. Ljudi će morati odgađati određene troškove”, rekao je Pašić,
napominjući da je potrebno poduzeti nešto kako bi se ograničio rast
cijena, posebno cijena nafte i grijanja.
Naglasio je da su u Bosni i Hercegovini proteklih mjeseci značajno poskupile osnovne životne namirnice.
“Sve
vrste mesa su dramatično poskupile. Od 2020. godine piletina je recimo
poskupila preko 100 posto. Zadnji val poskupljenja je mlijeko koje je sa
marke i po otišlo na 2,80 KM. Za te namirnice recimo nema opravdanja da
toliko poskupe jer mlijeko se ne pravi od nafte. Otkupna cijena mlijeka
od 50 feningi je ostala skoro pa ista u odnosu na prije dvije – tri
godine, a tržišna cijena je otišla preko 100 posto”, kazao je.
– Smanjiti PDV –
Pašić
ističe da su u zemljama regije Balkana poduzete određene mjere kako bi
se zaštitili potrošači od rastućih cijena, prije svega na umanjivanju
poreza na dodatu vrijednost (PDV).
“Hrvatska je negdje u koroni
uvela diferencirane stope PDV-a. Mislim da je Srbija ograničila marže na
određene vrste proizvoda. To su stvari koje bi trebale da se urade. Ne
treba ni biznismenima oduzeti pravo na zaradu. Međutim, treba ih
ubijediti, da tako kažem, da ovo nije vrijeme za ekstra profit”, smatra
Pašić.
Podsjetio je da potrošačka korpa u BiH poskupljuje svake godine.
“Već
sada je misterija kako ljudi sastavljaju kraj s krajem jer matematika
govori da jedna prosječna porodica ne može sa dvije prosječne plate
podmiriti potrošačku korpu”, kazao je Pašić.