Brojne su reakcije na odluku ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedina Konakovića da se vojni ataše Ambasade Srbije u BiH Milan Dulanović i savjetnik predstavnika BIA-e Darko Maksimović proglase nepoželjnim osobama u Bosni i Hercegovini. Konakovićeva odluka o protjerivanju diplomata odgovor je na veličanje Ratka Mladića, osuđenog za genocid i ratne zločine, koji je pokopan uz državne počasti u Beogradu.
Odluka ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedina Konakovića da dvojicu diplomata Ambasade Srbije u Sarajevu proglasi nepoželjnim osobama izazvala je nove tenzije između dvije zemlje. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je recipročne mjere, dok iz Republike Srpske osporavaju Konakovićevu nadležnost.
Konaković je za BHRT izjavio da je odluku donio na osnovu Pravilnika o načinu proglašenja nepoželjne i neprihvatljive osobe, koji je Predsjedništvo BiH usvojilo 2004. godine. Poručio je da je Srbija prešla „crvenu liniju“ i da više nema prostora za diplomatsko uvijanje.
„Ja ću odlučivati koliko će zaposlenika ostati u Ambasadi Srbije u Bosni i Hercegovini, to je moja nadležnost. Željka Cvijanović ne poznaje propise, neka pročita odluku Predsjedništva koju je potpisao Čović i neka se ne krije iza netačnih interpretacija. Nećemo više tolerisati ovakvo ponašanje Srbije“, rekao je Konaković.
Članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović tvrdi, međutim, da Konakovićevi potezi ne predstavljaju stav Bosne i Hercegovine, jer u njima ne učestvuje Republika Srpska. Prema njenim riječima, Konaković zadire u nadležnosti Predsjedništva BiH i Savjeta ministara.
„Konaković se petlja u nadležnosti kojima ne raspolaže. Predsjedništvo je zaduženo za spoljnu politiku i ono odlučuje da li postoje diplomatski odnosi, kao i o ambasadorima i njihovom eventualnom povlačenju“, rekla je Cvijanović.
Vučić: Biće mjera reciprociteta
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da Beograd neće odgovarati „histeričnim reakcijama“, ali je najavio recipročne mjere.
„Biće mjera reciprociteta, ali polako. Moramo da vodimo računa o Bošnjacima u našoj zemlji. Njih ima 200.000 u Srbiji i ne želimo da šaljemo poruke Bošnjacima u Srbiji onakve kakve Sarajevo šalje Banjaluci i našem narodu koji živi u Republici Srpskoj“, kazao je Vučić.
Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto poručio je da negiranje zločina i vrijeđanje žrtava predstavljaju politiku suprotnu pomirenju i zajedništvu.
„Očito je da režim u Beogradu nije spreman za politiku pomirenja, a režim u Banjaluci ga prati“, rekao je Forto.
Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović upozorio je da će region ostati „zakopan u blatu prošlosti“ dok se ne raščisti odnos prema ratnim zločinima.
„Kazneni zakon je jasan – ili ga poštujemo ili ne poštujemo. U njemu je jasno napisano kakav treba biti odnos svakoga kada su u pitanju zločini“, rekao je Čović.
EU i UN osudili veličanje Ratka Mladića
Reagovali su i zvaničnici Evropske unije i Ujedinjenih nacija, ocjenjujući da je veličanje osoba osuđenih za ratne zločine neprihvatljivo.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos podsjetila je da je Ratko Mladić osuđen za genocid te poručila da je njegovo veličanje nakon smrti neprihvatljivo. Navela je da je zbog toga odlučila da ne putuje u Beograd, kako bi mogla „pogledati u oči majke Srebrenice koje su izgubile članove svojih porodica“.
Podsekretar UN-a i specijalni savjetnik za prevenciju genocida Chaloka Beyani ocijenio je da je javno veličanje Mladićevog lika i djela, uključujući učešće političkih zvaničnika i službene ceremonije, „duboko neprimjereno i krajnje uznemirujuće“.
„Time se relativizuju teški zločini prema međunarodnom pravu te vrijeđaju dostojanstvo i iskustva žrtava, preživjelih i njihovih porodica“, poručio je Beyani.
Političke poteze prema Srbiji nakon Mladićeve sahrane u Beogradu najavljuje i Hrvatska.
Analitičari podijeljeni o Konakovićevoj odluci
Vanjskopolitički analitičar iz Beograda Boško Jakšić smatra da je u diplomatskoj praksi uobičajeno da država odgovori recipročnim mjerama. Ipak, ne isključuje mogućnost da Vučić odustane od protjerivanja diplomata BiH kako bi se predstavio kao tolerantnija strana kojoj je stalo do dobrih odnosa sa Sarajevom.
Bivši ambasador BiH Draško Aćimović ocijenio je da je Konakovićeva odluka bila diplomatski nepotrebna i da se najprije trebalo razgovarati s ambasadorom Srbije.
„Ako želite da skrenete pažnju drugoj državi, pozovete njenog ambasadora na razgovor i iskažete zabrinutost. To je protokol koji bi trebalo ispoštovati. Ovo može izazvati velike posljedice“, upozorio je Aćimović.
Prema navodima BHRT-a, prije ove odluke Bosna i Hercegovina službeno je protjerala samo trojicu stranih diplomata – dvojicu iranskih diplomata i ambasadora Gvineje Bisao.