Bolovanje u Federaciji Bosne i Hercegovine posljednjih sedmica jedna je od glavnih tema rasprave između poslodavaca, sindikata i vlasti. Nakon prijedloga Udruženja poslodavaca FBiH da se bolovanje koje finansiraju poslodavci skrati sa 42 na 15 dana, pojavile su se brojne reakcije i zabrinutost među radnicima.
Tim povodom, Fokus je zatražio je komentar federalnog ministra rada i socijalne politike Adnana Delića. On je potvrdio da broj dana bolovanja neće biti smanjen.
Bolovanje po novom zakonu
– Institut bolovanja regulisan je Zakonom o zdravstvenom osiguranju i posebnim pravilnikom koji uređuje pitanje trajanja i korištenja bolovanja – naveo je Delić za Fokus.
Podsjetio je da je Ekonomsko-socijalno vijeće formiralo radnu grupu. Nju čine socijalni partneri, predstavnici Federalnog ministarstva rada i socijalne politike te Federalnog ministarstva zdravstva. Radna grupa ima zadatak da analizira postojeći sistem i predloži rješenja.
– Radna grupa je tokom dužeg perioda analizirala sistem i zaključeno je da je najadekvatnije mijenjati pravilnik kojim se reguliše pitanje bolovanja – rekao je Delić.
Strožije kontrole i dodatni mehanizmi protiv zloupotreba
Prema njegovim riječima, planirane izmjene podrazumijevaju strožiju i objektivniju kontrolu odobravanja bolovanja, jasnije procedure imenovanja komisija i dodatne mehanizme nadzora.
– Predložene su određene korekcije postojećeg pravilnika koje podrazumijevaju strožiju i objektivniju kontrolu odobravanja bolovanja, jasnije procedure imenovanja komisija i dodatne mehanizme kontrole kako bi se smanjile zloupotrebe koje su u prethodnom periodu uzele značajnog maha – istakao je ministar.
Naglasio je ipak da broj dana bolovanja ostaje isti.
– Broj dana bolovanja neće se smanjivati i ostat će na postojećem nivou – poručio je Delić.
Kako je trenutno uređeno bolovanje u FBiH
Bolovanje, odnosno privremena spriječenost za rad, jedno je od osnovnih prava zaposlenih u Federaciji BiH i regulisano je Zakonom o zdravstvenom osiguranju FBiH.
Pravo na bolovanje radnici ostvaruju u slučajevima bolesti, povrede, liječenja, izolacije zbog zaraznih bolesti, njege člana porodice ili pratnje pacijenta na liječenje.
Privremenu spriječenost za rad utvrđuje izabrani doktor ili ljekarska komisija, a naknada plaće isplaćuje se od prvog dana bolovanja.
Kada je riječ o trajanju, sistem razlikuje bolovanje do 42 dana i bolovanje duže od 42 dana. Za prvih 42 dana trošak uglavnom snosi poslodavac, dok nakon toga naknadu refundira kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja.
U slučaju povrede na radu ili profesionalnog oboljenja, prava radnika su dodatno zaštićena, a naknada može trajati i duže.
Kolika je naknada tokom bolovanja
Prema važećim propisima, radnik tokom bolovanja ima pravo na najmanje 80 posto osnovice plaće, a naknada ne može biti manja od minimalne plaće u FBiH.
U određenim slučajevima naknada iznosi 100 posto, i to kod povreda na radu, profesionalnih oboljenja, komplikacija u trudnoći ili transplantacije organa.
Poslodavci traže skraćenje bolovanja na 15 dana
Udruženje poslodavaca FBiH ranije je predložilo izmjene prema kojima bi poslodavci trošak bolovanja snosili samo prvih 15 dana, umjesto sadašnja 42 dana.
Poslodavci tvrde da jedan radnik u FBiH prosječno provede oko 25 dana godišnje na bolovanju. To smatraju velikim finansijskim opterećenjem za kompanije.
Navode i da su troškovi bolovanja u pojedinim slučajevima veoma visoki, posebno za velike firme. Zbog toga bolovanja nazivaju ozbiljnim poslovnim i sistemskim problemom.
Sindikati upozoravaju na moguće posljedice
S druge strane, sindikati upozoravaju da bi skraćivanje perioda koji finansiraju poslodavci moglo dovesti do dodatnog pritiska na radnike i otežanog odobravanja bolovanja.
Iz Sindikata metalaca BiH poručili su da postoji bojazan da bi kantonalni zavodi zdravstvenog osiguranja više vodili računa o finansijama nego o zdravlju radnika.
– Mogli bismo imati situaciju da ljekari izbjegavaju produžavati bolovanja. Radnici bi se na posao vraćali bolesni i radno nesposobni ljudi – upozorili su iz sindikata.
Dodaju kako bi posljedice posebno osjetili radnici u realnom sektoru, gdje su povrede na radu i profesionalna oboljenja češći.
Otvorena pitanja o zaštiti ličnih podataka
Jedna od spornih tema jeste i prijedlog da poslodavci mogu tražiti dodatna pojašnjenja od ljekara ukoliko sumnjaju na zloupotrebu bolovanja.
Doktorica i zastupnica u Parlamentu FBiH Jasmina Bišćević-Tokić upozorila je da bi takvo rješenje moglo biti u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka BiH.
– Poslodavac može znati trajanje bolovanja i procjenu radne sposobnosti. Međutim, ne i detalje zdravstvenog stanja ili dijagnozu radnika – pojasnila je.
Naglasila je da su medicinski podaci zakonom zaštićeni i predstavljaju ljekarsku tajnu.
O pitanju bolovanja i eventualnim izmjenama pravilnika nastavit će se razgovori unutar Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH.
Za sada je, međutim, jasno da se broj dana bolovanja u Federaciji BiH neće smanjivati. Međutim, planiraju se strožije kontrole i dodatni mehanizmi kako bi se spriječile moguće zloupotrebe sistema.