Mjesecima nakon što je u Varešu otvoreno pitanje povišenih vrijednosti olova u krvi pojedinih stanovnika, ključni odgovor i dalje izostaje: šta je izvor zagađenja i da li je postojeća rudarska aktivnost povezana sa zdravstvenim i ekološkim problemima sa kojima se suočavaju građani. Multidisciplinarni tim Vlade Federacije BiH još nije objavio konačne rezultate, dok lokalne zajednice, prema riječima ekološkog aktiviste Maria Andrića, pokušavaju same izboriti konkretne mjere.
Nema „ništa epohalno novo“ kada je riječ o situaciji u Varešu, ocjenjuje Mario Andrić, član Upravnog odbora Ekološke udruge „Opstanak“ Vareš.
Prema njegovim riječima, trenutno se najviše očekuje od multidisciplinarnog tima koji je formirala Vlada Federacije BiH, ali građani i ekološke organizacije još čekaju konkretne rezultate njegovog rada.
„Sve što se trenutno dešava jeste to što svi očekuju da nešto učini taj multidisciplinarni tim Vlade Federacije. A mi kao udruga očekujemo da će to biti nešto posebno“, kaže Andrić za BUKU.
Multidisciplinarni ekspertski tim formiran je nakon što su u Varešu otvorena pitanja o kvalitetu okoliša i zdravstvenom stanju stanovništva, posebno nakon nalaza povišenih vrijednosti olova kod dijela stanovnika.
Prvi sastanak tima održan je 14. maja, dok je drugi održan 7. jula. Na drugom sastanku najavljena su dodatna ispitivanja tla, prašine, zraka i vode, kao i uključivanje dodatnih stručnjaka.
Međutim, prema Andriću, konkretan rezultat koji bi stanovništvu dao odgovor na najvažnija pitanja još nije stigao.
Testiranje djece ostalo neostvareno
Posebno problematičnim smatra to što, kako navodi, nisu realizovane ranije najavljivane aktivnosti koje su se odnosile na testiranje djece.
„Sve obećanje koje je bilo da će se testirati djeca, da će ovo, da će ono, nijedno obećanje nije realizirano“, kaže Andrić.
Zahtjev za testiranje djece ranije je potpisalo 265 roditelja iz Vareša. Roditelji su tražili da se učenici testiraju na olovo i druge teške metale, nakon što je pitanje kontaminacije i mogućeg uticaja rudarskih aktivnosti na zdravlje stanovništva postalo jedna od centralnih tema u lokalnoj zajednici.
„Nijedna razina vlasti još nije reagovala“
Andrić smatra da je problem širi od samog rada kompanije i da institucije još nisu dale odgovor na ekološko-zdravstvenu situaciju u Varešu.
„Možemo reći da niti jedna razina vlasti u Bosni i Hercegovini još uvijek nije ništa reagovala po pitanju te ekološko-zdravstvene krize, a ovaj multidisciplinarni tim još uvijek nije polučio uopšte nikakav rezultat“, kaže on.
Ovakvu ocjenu treba posmatrati u kontekstu činjenice da su federalne institucije ipak pokrenule određene aktivnosti – formiran je ekspertski tim, prikuplja se dokumentacija i najavljena su nova mjerenja.
Problem je, međutim, što građani još nemaju konačan odgovor na pitanje koje se od početka nalazi u središtu njihovih zahtjeva: šta je izvor zagađenja?
Federalna vlada je ranije saopštila da su inspekcijskim nadzorima utvrđeni nedostaci u monitoringu, kao i da nije postojalo adekvatno dokumentovano početno stanje kvaliteta tla. Zbog toga, kako je navedeno, nije bilo moguće sa sigurnošću utvrditi uzročno-posljedičnu vezu između rada postrojenja i utvrđenih vrijednosti zagađujućih materija.
Dok se čeka odgovor o olovu, aktuelna ostaje i priča o kromu
Paralelno sa problemom olova i mogućeg zagađenja, u Varešu ostaje otvoreno i pitanje istraživanja kroma.
Andrić kaže da je došlo do promjene vlasničke strukture u kompaniji koja se povezuje sa projektom istraživanja kroma te da se trenutno traže novi radnici.
„Tako da, bez obzira što se trenutno prekrivaju aktivnosti, očigledno da projekat kao projekat i dalje živi i da oni neće tako lako odustati od svega toga“, navodi Andrić.
Projekat istraživanja kroma na području Duboštice i Tribije prisutan je već godinama. Još 2020. godine najavljivana su geološka istraživanja na području od oko 1.063 hektara, uz planove vezane za istraživanje i potencijalnu eksploataciju kroma.
Za lokalne ekološke aktiviste to je dodatni razlog za zabrinutost.
Andrić kaže da bi građani i mjesne zajednice otvoreno tražili da se istražna koncesija poništi, upravo zbog straha od posljedica koje bi novi rudarski projekat mogao proizvesti.
Mjesne zajednice preuzele dio posla države
Posebno upozorava na ulogu mjesnih zajednica koje gravitiraju području rudnika.
Mještani, prema njegovim riječima, pokušavaju direktno sa kompanijom pregovarati o poštovanju standarda propisanih okolišnom dozvolom, kao i o konkretnim problemima na terenu.
Razgovori se, kako kaže, vode i o retestiranju stanovništva, kontroli prašine i drugim mjerama.
„Pokušavaju putem kompanije da ostvare neke rezultate, da se ne asfalriraju petevi da se prašina ne zadržava na tlu, ali to su sve kozmetičke aktivnosti koje u konačnici nisu ono što je neophodno.“
Za Andrića, suština problema nije u pojedinačnim mjerama poput smanjenja prašine, već u utvrđivanju njenog izvora.
„Neophodno je za stanovništvo utvrditi izvor zagađenja“, poručuje.
Kada će građani dobiti odgovor?
Sredina avgusta nije donijela odgovor na pitanje kada bi se situacija mogla promijeniti.
Na pitanje postoji li vremenski okvir u kojem bi multidisciplinarni tim mogao utvrditi šta se zapravo dešava, Andrić kaže da takva saznanja nema.
Njegova procjena je pesimistična.
„Možemo osnovano sumnjati da niko ništa ozbiljno neće uraditi dok izbori ne prođu.“
Upravo to ostaje najveći problem Vareša.
Institucije su pokrenule proces, ali proces još nije dao odgovor.
Građani traže nova testiranja, mjesne zajednice pregovaraju sa kompanijom, ekološke organizacije traže utvrđivanje izvora zagađenja, a istovremeno ostaje otvorena mogućnost novih rudarskih aktivnosti.
Dok se sve to dešava, stanovništvo Vareša i dalje čeka odgovor na jednostavno, ali ključno pitanje:
Šta je izvor zagađenja i šta će institucije učiniti kada ga konačno utvrde?