UniCredit predviđa da će ekonomije EU-CEE1
rasti oko 2,6% u 2024. i 3,0% u 2025.
godini, pri čemu će zemlje Zapadnog Balkana rasti nešto brže. Privatna
potrošnja vjerovatno će voditi oporavak rasta, uz pomoć bržeg rasta stvarnih
plata, povećane zaduženosti i transfera vlade, komentariše Dan Bucsa, glavni ekonomista
UniCredita za CEE, u najnovijem CEE
kvartalnom izvještaju „Odgođeno prilagođavanje u povoljnom okruženju“.
Javna ulaganja biće drugi najveći pokretač rasta, dok će neto izvoz ove godine
usporavati dinamiku BDP-a, dodaje.
Ekonomisti očekuju proračunske deficite manje od
3% BDP-a u 2024.-25. godini u Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj
i Srbiji, s deficitima većim od 5% u Mađarskoj, Slovačkoj, Poljskoj i Rumuniji
(sve podložne rizicima zbog procedura prekomjernog deficita), kao i u Turskoj.
Prema publikaciji, pro-EU stranke osvojiće više
od dvije trećine mjesta u Evropskom parlamentu iz EU-CEE, nakon čega će zauzeti
važnije pozicije u evropskim institucijama i NATO-u.
Zamah proširenja za EU
ubrzava se, a zemlje
Zapadnog Balkana mogu imati koristi ako se provedu reforme. Proces pristupanja
takođe bi mogao pozitivno uticati na ocjene kreditnog rejtinga.
Stabilni kapitalni tokovi pokriće C/A deficite u
svim zemljama CEE, osim u Bosni i Hercegovini, Rumuniji i Turskoj, gdje će
dodatna sredstva dolaziti iz međunarodnih finansijskih institucija, suverenog
vanjskog zaduživanja i privatnog zaduživanja iz inostranstva, redom.
CEE je područje rasta za UniCredit, gdje je grupa
nesumnjivo lider u pogledu geografskog dosega u 11 zemalja, zauzimajući prvo
mjesto po imovini u Istočnoj Evropi i drugo mjesto u Centralnoj Evropi prema
podacima krajem 2023. godine.
Za potpunu verziju CEE kvartalnog izvještaja za drugi
kvartal 2024. godine, kliknite ovdje: CEE Quarterly Q22024.