Američki politički komentator Tucker Carlson iznio je dramatične tvrdnje da bi administracija Donalda Trumpa mogla biti na nekoliko dana od odluke o nuklearnom napadu na Iran. Optužuje Benjamina Netanyahua da pritiska američkog predsjednika da odobri udar i upozorava da bi posljedice mogle daleko nadmašiti granice Bliskog istoka.
U opširnoj objavi na društvenoj mreži X, Carlson kao mogući rok za odluku navodi 7. novembar. Istovremeno tvrdi da Trump još oklijeva i da dio njegovih najbližih saradnika pokušava sačuvati prostor za diplomatski dogovor s Teheranom.
Za navode o razmatranju nuklearnog udara Carlson nije ponudio javno provjerljive dokaze. Njegove tvrdnje nisu nezavisno potvrđene i ne predstavljaju službenu najavu američke vojne akcije.
Meta ispod planine, optužbe o svakodnevnim pritiscima
Carlson tvrdi da bi meta napada bila planina Pickaxe u centralnom Iranu, gdje je, prema izraelskim obavještajnim procjenama na koje se poziva, iranska vlast ponovo pokrenula obogaćivanje uranija.
U njegovom opisu, riječ je o podzemnim tunelima zaštićenim slojem čvrstog granita debljine približno 90 metara. Carlson tvrdi da nijedno konvencionalno oružje u američkom arsenalu ne može uništiti takvo postrojenje, zbog čega nuklearni udar predstavlja kao jedinu vojnu opciju.
Ta procjena u objavi nije potkrijepljena nezavisnom vojnom ili tehničkom analizom.
Pozivajući se na neimenovanog „upućenog posmatrača“, navodi da Netanyahu svakodnevno razgovara s Trumpom o napadu.
„Bibi zove Trumpa zbog toga svaki dan“, prenosi Carlson riječi svog izvora.
„Njemu je potreban ovaj rat“
Carlson navodne pritiske povezuje s Netanyahuovom borbom za politički opstanak. Prema njegovoj interpretaciji, izraelski premijer nakon izbora nema osiguranu većinu i potrebna mu je Trumpova intervencija kako bi se dogovorio s drugim strankama i prikupio podršku 61 poslanika u Knessetu.
Gubitak vlasti, tvrdi Carlson, za Netanyahua bi značio izloženost daljnjim istragama i mogućim zatvorskim posljedicama.
„Netanyahu mora ostati blizak Trumpu. Njemu je potreban ovaj rat“, piše američki komentator.
Carlson time iznosi vlastitu ocjenu Netanyahuovih motiva, a u objavi ne prilaže dokaze koji bi potvrdili vezu između njegove političke situacije i navodnog zahtjeva za nuklearnim napadom.
Tvrdi da se unutar Washingtona vodi borba oko narednog poteza
U Carlsonovoj verziji događaja, pritisak na Trumpa ne dolazi samo iz Izraela.
On među zagovornike nastavka velikih vojnih operacija svrstava ministra odbrane Petea Hegsetha i komandanta CENTCOM-a Brada Coopera. Tvrdi i da Netanyahuovu politiku slijede državni sekretar Marco Rubio i direktor CIA-e John Ratcliffe.
Nasuprot njima, prema njegovim navodima, stoje potpredsjednik JD Vance i Trumpov izaslanik Steve Witkoff, koji smatraju da se s Iranom može postići dogovor.
Carlson priznaje da bi pregovori bili teški, ali poručuje da diplomatski izlaz još postoji. Njegov prikaz razgovora i podjela unutar administracije nije praćen dokumentima ili imenovanim izvorima koji bi ga nezavisno potvrdili.
Upozorenje na radioaktivno zagađenje i ekonomski slom
Veliki dio objave posvećen je mogućim posljedicama napada.
Carlson predviđa da bi nuklearna eksplozija mogla izazvati teško radioaktivno zagađenje i ugroziti stanovništvo šireg područja Perzijskog zaljeva. Iznosi i konkretnu tvrdnju o ugrožavanju vodosnabdijevanja za 100 miliona ljudi, ali ne navodi stručnu studiju, proračun ili model širenja radioaktivnih čestica na kojem zasniva taj broj.
Istovremeno upozorava na dodatno razaranje regionalnih ekonomija i poremećaje na svjetskim tržištima energenata i đubriva.
U njegovom scenariju, novi napad dodatno bi ugrozio pomorski transport kroz Hormuški moreuz i povećao rizik od duboke globalne ekonomske krize. Ove posljedice predstavlja kao upozorenje, bez priložene nezavisne ekonomske analize.
Najteža poruka: Opasnost od lančane nuklearne eskalacije
Carlsonova centralna poruka jeste da upotreba nuklearnog oružja protiv Irana ne bi ostala izolovan događaj.
Tvrdi da bi američki napad mogao otvoriti prostor drugim nuklearnim silama da posegnu za istim sredstvom. U tom kontekstu spominje Rusiju i Ukrajinu, međusobni sukob Indije i Pakistana te mogući napad Sjeverne Koreje na Seul.
Iznosi i tvrdnju da je Rusija najmanje dvjema vladama već prenijela poruku da bi američka upotreba nuklearnog oružja protiv Irana za Moskvu predstavljala opravdanje za takav napad na Ukrajinu. Ne otkriva kojim vladama je poruka navodno upućena niti prilaže potvrdu tih razgovora.
„Nakon prvog nuklearnog udara, Treći svjetski rat je neizbježan. Taj rat bio bi kratak i konačan“, piše Carlson.
To je njegovo predviđanje najgoreg scenarija, a ne utvrđena posljedica ili potvrđena procjena međunarodnih institucija.
Sedmi novembar kao moguća prekretnica
Pozivajući se na neimenovane posmatrače, Carlson tvrdi da bi Trump do 7. novembra mogao prelomiti hoće li upotrijebiti nuklearno oružje.
Ipak, u istoj objavi navodi da američki predsjednik još nije odlučio i da sluša saradnike koji zagovaraju pregovore. Sam Carlson podržava mogućnost dogovora, ocjenjujući da nastavak rata ne donosi korist ni Iranu ni drugim državama.
Objavu završava pozivom građanima da se oglase, upozoravajući da ljudi koji bi snosili najteže posljedice nemaju glas u razgovorima o mogućoj eskalaciji.