Američki predsjednik Donald Tramp, prema pisanju američkih medija, odbio je prijedlog Irana o sedmodnevnom primirju i navodno planira nastavak vazdušnih napada nakon američkih kongresnih izbora u novembru.
Ubrzo nakon objavljivanja tih informacija, Tramp je na društvenim mrežama ismijao iranske lidere, objavivši fotografiju koju je nazvao „Trampov moreuz“.
Prema navodima, iranski prijedlog podrazumijevao je ponovno otvaranje Ormuskog moreuza i nastavak pregovora o nuklearnom programu. Zauzvrat, Sjedinjene Američke Države trebalo je da ukinu blokadu iranskih luka.
Tramp, međutim, navodno sumnja da bi se Iran pridržavao dogovora i svojim saradnicima je rekao da smatra da je nastavak bombardovanja vjerovatniji scenario.
Njegova objava o „Trampovom moreuzu“ podsjetila je na ranije poteze američkog predsjednika, koji je koristio predsjednička ovlašćenja za promjenu naziva geografskih pojmova, uključujući preimenovanje Meksičkog zaliva u „Američki zaliv“ i Velikog slanog jezera u „Američko jezero“.
Detalji eventualnih novih vojnih operacija protiv Irana zasad nisu poznati. Izvori upoznati sa situacijom navode da se prilikom planiranja uzimaju u obzir i smanjene američke zalihe municije nakon višemjesečnog rata.
Iran čeka odgovor Vašingtona
Iran je saopštio da čeka zvaničan odgovor Sjedinjenih Američkih Država na svoj mirovni prijedlog, nakon što je „Wall Street Journal“ objavio da ga je Tramp odbio.
Diplomatska inicijativa pokrenuta je tokom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku. Iranski predstavnici naveli su da su prijedlog Vašingtonu prenijeli katarski posrednici i da bi, prema tom planu, strateški plovni put mogao biti otvoren u roku od sedam dana, uz istovremeni prekid regionalnih sukoba.
O Ormuskom moreuzu iranski predstavnici razgovarali su i sa saudijskim diplomatama. Sedmomjesečni sukob već je ozbiljno poremetio protok nafte kroz jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca, što je izazvalo posljedice po globalnu ekonomiju.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči rekao je u petak u Ujedinjenim nacijama da bi sporazum pokrenuo sedmodnevno odbrojavanje do ponovnog otvaranja moreuza i prekida regionalnih sukoba.
„Ako na američkoj strani postoji ozbiljna namjera da se postigne dogovor i otvori Ormuski moreuz, sada je sve spremno“, rekao je Aragči novinarima.
On je dodao da bi, ukoliko SAD prihvati prijedlog, zaraćene strane mogle započeti šire pregovore o temama koje bi prethodno zajednički dogovorile.
Ti pregovori mogli bi obuhvatiti i iranski nuklearni program. Tramp je ranije poručivao da Teheran nikada neće razviti nuklearno oružje.
Istovremeno, jedan visoki iranski zvaničnik izjavio je da Iran neće biti fleksibilan kada je riječ o njegovom nuklearnom programu, čak ni ukoliko SAD prihvati mirovni plan.
„Iran neće činiti ustupke po pitanju svojih prava, što uključuje obogaćivanje uranijuma ili slanje visoko obogaćenog uranijuma izvan zemlje“, rekao je zvaničnik.
Prema Aragčijevim riječima, iranski plan predviđa prekid sukoba na svim frontovima, uključujući Liban.
Zauzvrat, SAD bi trebalo da ukine blokadu iranskih luka, odmrzne iransku imovinu i povuče sankcije na izvoz nafte.
Jedan američki zvaničnik, koji je govorio pod uslovom anonimnosti, ranije je razgovore koji se vode preko posrednika opisao kao „pozitivne i konstruktivne“.
Ipak, „Wall Street Journal“ navodi da je Tramp privatno izrazio sumnju u spremnost Irana da ispuni američke zahtjeve. Prema navodima lista, svojim saradnicima rekao je da smatra da je nastavak bombardovanja vjerovatniji scenario.
Saudijska Arabija jača odbranu
Diplomatski napori zasad nisu zaustavili rat, koji je počeo 28. februara napadima Sjedinjenih Američkih Država i Izraela.
Od tada se smjenjuju periodi zatišja i novi sukobi, u kojima su, prema navodima iz različitih izvora, poginule hiljade ljudi. Iranske konvencionalne vojne snage oslabljene su, dok je ekonomija zemlje pretrpjela dodatnu štetu.
Iran i njegove saveznike odgovorili su širenjem sukoba na čitav region.
Teheran, koji zajedno sa Omanom kontroliše Ormuski moreuz, napadao je američke saveznike u zemljama Zaliva dronovima i projektilima. Istovremeno, jemenski Huti, koje podržava Iran, napadali su ciljeve u Saudijskoj Arabiji.
Proiranske milicije u Iraku smatraju se odgovornim za napad na naftovod koji je privremeno smanjio isporuke saudijske nafte, dok se Hezbolah u Libanu sukobljava sa izraelskim snagama.
Iransko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je u subotu da je Aragči svog saudijskog kolegu, princa Fejsala bin Farhana, informisao o sporazumu Irana i Omana koji se odnosi na bezbjednost plovidbe kroz Ormuski moreuz.
Posljedice rata podstakle su saudijske saveznike na jačanje zajedničke odbrane.
Međunarodno priznata jemenska vlada, koju podržava Rijad, suočava se sa napadima proiranskih Hutija, čiji projektili mogu dosegnuti ciljeve na teritoriji Saudijske Arabije.
Koalicija u Jemenu, predvođena Saudijskom Arabijom, saopštila je u subotu da je presrela dva drona lansirana prema Rijadu, kao i balistički projektil usmjeren prema gradu Hamis Mušajtu.
Huti kontrolišu najgušće naseljene dijelove Jemena i veliki dio sjevera zemlje. Napade na Saudijsku Arabiju izvode od jula, kada su proglasili pomorsku blokadu Rijada i počeli da napadaju saudijske brodove u Crvenom moru.
Napadi su usmjereni na saudijske gradove, energetsku infrastrukturu i pomorski saobraćaj, što dodatno povećava pritisak na globalno snabdijevanje naftom.
Snabdijevanje je već ugroženo zbog sukoba SAD i Izraela sa Iranom. Glavna alternativna ruta za izvoz nafte iz Persijskog zaliva, kroz Crveno more, takođe je postala rizična, dok je saobraćaj kroz Ormuski moreuz i dalje uglavnom obustavljen.
U petak su se u Rijadu sastali odbrambeni zvaničnici Turske i Pakistana, partnera Saudijske Arabije u okviru zajedničkog odbrambenog pakta.
Saudijsko ministarstvo odbrane saopštilo je da se razgovaralo o bezbjednosnoj situaciji, obavještajnoj saradnji, vojnoj koordinaciji i integraciji snaga.
Sastanak je održan dan nakon što su se, u okviru Zajedničkog odbrambenog sporazuma iz Meke, sastali ministri spoljnih poslova tri zemlje.
Ujedinjene nacije su u petak upozorile da je nasilje u Jemenu izazvalo novu humanitarnu krizu. UN-ova agencija za djecu navela je da je zabilježen porast akutne pothranjenosti među djecom.