Najava uvođenja tramvaja u Banjaluci, koju je gradonačelnik Draško Stanivuković prvi put iznio ranije, a danas povodom Dana grada ponovo potvrdio uz rok da bi prvi tramvaj mogao stići već do septembra, izazvala je veliku pažnju javnosti. Iako tokom današnjeg obraćanja nije ulazio u detalje trasa banjalučkog tramvaja je u ranijim istupima definisana kao spona Laktaša, preko kasarne „Kozara“ i TC „Delta Planet“ (gdje je planiran projekat „Banjaluka na vodi“), pa sve do Starčevice i centra grada.
Međutim, stručna javnost upozorava da je ovakav projekat znatno kompleksniji nego što se na prvi pogled čini.
Uvođenje tramvaja nije nabavka vozila, već izgradnja kompletnog sistema od nule.
Šta kaže struka: Da li je trasa banjalučkog tramvaja ekonomski opravdana?
Stručnjak za bezbjednost saobraćaja i bivši odbornik Milenko Jaćimović za BUKU ističe da tramvaj kao oblik javnog gradskog prevoza zahtijeva potpunu šinsku infrastrukturu, dok je, u slučaju električnih tramvaja bez adekvatnog sistema, projekat ekonomski teško opravdan.
„Održavanje i servisiranje električnih tramvaja je izrazito skupo i zahtijeva posebno obučena lica i servise. Pitanje je i kako bi se takva vozila uklopila u postojeću saobraćajnu infrastrukturu, odnosno u sadašnje ulice. Banjaluka ima izražen problem saobraćajnog zagušenja zbog stalnog rasta broja registrovanih vozila, pa bi i ova vozila radila u uslovima čestih gužvi. Smatram da mali broj vozila neće predstavljati sistemsko rješenje, već prije marketinški potez“, rekao je Jaćimović.
On dodaje da Banjaluka, po svojoj veličini i strukturi putničkih tokova, ne spada u gradove gdje je tramvaj nužno rješenje. Takvi sistemi opravdani su u sredinama sa visokim i stabilnim putničkim opterećenjem, dok bi u Banjaluci postojala realna opasnost nedovoljne iskorištenosti uz visoke troškove održavanja.
Dodatni problem predstavlja i urbana struktura grada. Centralne gradske zone nemaju dovoljno prostora, a tramvaj, iako električno vozilo, i dalje je šinski sistem, što znači da zahtijeva izgrađene tračnice i unaprijed definisanu trasu, pa bi njegova izgradnja podrazumijevala opsežne radove i promjene u postojećem uličnom sistemu.
Zbog toga Jaćimović kao realnija rješenja vidi unapređenje postojeće saobraćajne mreže kroz izgradnju obilaznice oko Banjaluke, nove poprečne veze između istočnog i zapadnog tranzita, povećanje kapaciteta parking prostora, nastavak izgradnje transverzala i kružnih tokova, te podsticanje biciklističkog saobraćaja.
I Davidović govorio o banjalučkom tramvaju
Ideja o tramvajskoj liniji Banjaluka–Laktaši ranije je već razmatrana još u vrijeme mandata bivšeg gradonačelnika Dragoljuba Davidovića. Na najave aktuelnog gradonačelnika reagovao je i gradonačelnik Laktaša Miroslav Bojić, ocjenjujući da takav projekat nije realan te da bi prioritet trebalo da bude izgradnja obilaznice koja bi rasteretila gradski saobraćaj.
„U prostornim planovima Republike Srpske, još iz vremena bivše SFRJ pa sve do 2015. godine, bila je predviđena izgradnja pruge od Banjaluke do Gradiške. Međutim, od toga se odustalo zbog visokih troškova i komplikovane eksproprijacije, pa je projekat ukinut u planovima“, rekao je Bojić za Srnu.
Kako je dodao, jednako je nerealno danas govoriti o tramvajskoj liniji prema Laktašima, s obzirom na to da je trasa većim dijelom izgrađena stambenim i privrednim objektima.
Podsjetimo, Stanivuković je ranije tokom posjete fabrici Ikarus u Budimpešti najavio nabavku električnih autobusa i tramvaja.
„Sa vlasnicima razgovaramo o kupovini stotinu autobusa u narednim godinama, a prve očekujemo već ove godine na ulicama Banjaluke“, rekao je tada.
Dodao je i da se sa istom kompanijom pregovara o električnim tramvajima, koje je opisao kao savremeno rješenje evropskog standarda, uz ambiciju da Banjaluka bude među prvim gradovima koji će ih uvesti.