Američki predsjednik Donald Tramp dočekao je kineskog predsjednika Si Đinpinga vojnim preletom i crvenim tepihom dugim oko 30 metara, čime je počeo njihov trodnevni samit u Vašingtonu, prenosi BBC.
U neuobičajenom potezu, Tramp je lično dočekao kinesku delegaciju na aerodromu, dok je vojni orkestar svirao na pisti, a vijorile su se američke i kineske zastave.
Tramp i prva dama Melanija Tramp dočekali su Sija i njegovu suprugu Peng Lijuan u srijedu uveče u Združenoj bazi Endruz u Merilendu.
Tokom posjete, prve Sijeve Vašingtonu od 2015. godine, očekuju se sastanci iza zatvorenih vrata, državna večera i razgovori o nizu važnih pitanja – od vještačke inteligencije, rata s Iranom i Tajvana, do produženja trgovinskog primirja između dvije zemlje.
Avion Air China sa kineskim predsjednikom sletio je u 17.39 po lokalnom vremenu. Počasna garda zauzela je položaje s obje strane crvenog tepiha, dok su se avionu približile dvije limuzine.
Si i Peng izašli su iz aviona i pozdravili se s američkim predsjedničkim parom. Nakon kratkog razgovora, zajedno su prošli crvenim tepihom i pozirali fotografima.
Tokom ceremonije iznad baze preletjela su dva bombardera B-1, dok je vojni orkestar izvodio američku himnu. Ovi supersonični avioni predstavljaju važan dio američkog borbenog arsenala.
Nakon razmjene pozdrava, dva predsjednička para odvezla su se odvojenim vozilima prema Vašingtonu.
Ovo je prvi put od 1962. godine da je američki predsjednik lično dočekao stranog lidera u ovoj vojnoj bazi, što pokazuje značaj koji Tramp pridaje posjeti kineskog predsjednika.
Te 1962. godine tadašnji predsjednik Džon F. Kenedi dočekao je britanskog premijera Harolda Makmilana.
Američki ministar finansija Skot Besent u srijedu je takođe objavio da će SAD i Kina produžiti trgovinsko primirje do januara. Sporazum, prema kojem je Tramp smanjio carinske stope na dio kineske robe, dok je Si ublažio ograničenja na izvoz rijetkih zemnih metala, trebalo je da istekne 10. novembra.
Besent je, nakon sastanka s kineskim potpredsjednikom vlade He Lifengom, rekao da su razgovarali i o mogućnosti postizanja sveobuhvatnijeg trgovinskog sporazuma između dvije zemlje.
U pisanoj izjavi koju je objavila kineska državna agencija Sinhua, Si je rekao da su i Kina i SAD „velike nacije, a njihovi narodi veliki narodi“.
„Dvije zemlje treba da budu partneri, a ne suparnici“, poručio je.
Melanija Tramp rekla je da je bila veoma uključena u planiranje programa posjete. Za Fox News je kazala da je Tramp odlučio da lično dočeka Sija na aerodromu „zato što imaju odličan odnos“.
Sija tokom posjete prati Cai Ći, član Stalnog komiteta Politbiroa Komunističke partije Kine, koji se često smatra jednim od njegovih najbližih saradnika, kao i potpredsjednik vlade He Lifeng, ministar spoljnih poslova Vang Ji i drugi članovi kineske delegacije.
„Ostvarivanje velikog preporoda kineske nacije i ponovno stvaranje velike Amerike mogu u potpunosti koegzistirati, međusobno se jačati i koristiti svijetu“, naveo je Si u izjavi koju je prenijela Sinhua, izrazivši uvjerenje da će posjeta „donijeti plodonosne rezultate“.
Nije poznato da li je Si sa sobom poveo i kineske poslovne lidere. Prisustvo predstavnika kineskih kompanija u SAD moglo bi otvoriti pitanja o poslovnim praksama kineskih kompanija, državnim subvencijama i prekomjernim proizvodnim kapacitetima – temama koje bi mogle izazvati kritike i pitanja koja kineska strana vjerovatno želi izbjeći.
Tokom Trampove posjete Pekingu u maju, američkog predsjednika pratila je grupa tehnoloških direktora iz najvećih američkih kompanija, među kojima su bili Tim Kuk iz Applea, Ilon Mask iz Tesle i Džensen Huang iz Nvidije.
Čelnici američkih kompanija koje se bave vještačkom inteligencijom trebalo bi da prisustvuju svečanoj državnoj večeri planiranoj za četvrtak. Sijeva posjeta završava se u petak.
Tramp je nedavna upozorenja iz same tehnološke industrije o mogućim opasnostima vještačke inteligencije odbacio kao „prevaru“, dok se SAD i Kina nadmeću za vodeću poziciju u razvoju ove tehnologije.
Prema riječima Dejvida Fajerstajna iz Bush China Foundation, Tramp će pokušati postići i dodatne dogovore u vezi s trgovinom i carinama – uključujući smanjenje kineskih carina na američke proizvode, povećanje kineskog izvoza rijetkih zemnih metala i povećanje američkog izvoza poljoprivrednih proizvoda u Kinu.
Međutim, čini se da Kina nije ispunila ranija obećanja o većoj kupovini američkih poljoprivrednih proizvoda i povećanju prodaje rijetkih zemnih metala SAD-u.
Fajerstajn očekuje da će Si podsticati Trampa da dodatno odgodi – ili potpuno zaustavi – kongresno odobrenu prodaju američkog naoružanja Tajvanu vrijednu 14 milijardi dolara, kao i da produbi ekonomsku integraciju SAD-a i Kine.
Riječ je, kaže, o dugogodišnjim pitanjima američko-kineskih odnosa, ali sada „izgleda da postoji veći stepen stabilnosti u odnosima, odnosno manje nestabilnosti nego prošle, 2025. godine“.
Sijeva posjeta dolazi u trenutku kada se, prema istraživanjima, stavovi Amerikanaca prema Kini donekle popravljaju.
Nedavna anketa Chicago Council on Global Affairs pokazala je da 41 odsto Amerikanaca teritorijalne ambicije Kine smatra prijetnjom za SAD. Taj procenat je pao sa 52 odsto, koliko je iznosio 2022. godine.
Više od polovine Amerikanaca – 57 odsto – smatra da bi SAD trebalo da sarađuju i održavaju odnose s Pekingom. Takav stav prisutan je među biračima različitih političkih opredjeljenja.
Među republikancima koji se ne identifikuju s pokretom MAGA, 57 odsto podržava saradnju s Kinom, kao i većina demokrata, i umjerenih i liberalnih.
Međutim, većina najodanijih Trampovih pristalica – njih 63 odsto – zalaže se za ograničavanje američkih odnosa s Kinom, što je u suprotnosti s toplim dočekom koji je Tramp priredio Siju.
Osim ceremonije u Bijeloj kući, Melanija Tramp planirala je i posjetu Smithsonian Nacionalnom muzeju azijske umjetnosti, gdje će kineskoj prvoj dami predstaviti kulturne veze između dvije zemlje.
Posjeta će se završiti istorijskom notom u zgradi Nacionalnog arhiva, gdje će predsjednički parovi pogledati važne dokumente, uključujući one koji imaju poseban značaj za odnose SAD-a i Kine, saopštila je Bijela kuća.