Ko će naslijediti Kristijana Šmita? Pred sjednicu PIK-a traje ozbiljna diplomatska bitka oko novog visokog predstavnika u BiH.
Sjednica Savjeta za implementaciju mira (PIK) trebalo bi da bude održana 3. i 4. juna u Sarajevu. Na njoj bi, prema dosadašnjim najavama, trebalo da bude otvoreno pitanje nasljednika Kristijana Šmita, koji je sredinom maja podnio ostavku na funkciju visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
Međutim, kako saznaje BUKA iz diplomatskih izvora, među članicama PIK-a vodi se ozbiljna politička i diplomatska bitka, ne samo oko imena budućeg visokog predstavnika, već i oko same uloge koju bi ta funkcija trebalo da ima u narednom periodu.
Ono što saznajemo jeste da kada su u igri ovakvi sastanci na visokom nivou, i odluka o nečem ovako bitnom, uobičajeno je da svaka strana ima kandidata, kojeg preferira.
Prema informacijama koje su se već pojavile u javnosti, države članice podijelile su se u nekoliko blokova. Na jednoj strani nalaze se Njemačka i Francuska, dok su na drugoj SAD, Japan, Turska i Italija, koji navodno snažno podržavaju kandidaturu bivšeg ambasadora Italije u Srbiji Antonija Landija.
U diplomatskim krugovima pominje se i ime francuskog izaslanika za Zapadni Balkan Renea Trokaza, dok Rusija ostaje pri stavu da bi Kancelariju visokog predstavnika trebalo potpuno zatvoriti.
Diplomatska ofanziva pred sjednicu PIC-a
Uoči ključnog sastanka nastavlja se i intenzivna diplomatska aktivnost u Bosni i Hercegovini.
Prvi u Sarajevo stiže predsjednik Evropskog savjeta Antonio Kosta, koji započinje višednevnu turneju po zemljama Zapadnog Balkana upravo posjetom BiH.
Planirani su sastanci sa članovima Predsjedništva BiH Denisom Bećirovićem, Željkom Cvijanović i Željkom Komšićem, kao i sa predsjedavajućom Savjeta ministara BiH Borjanom Krišto.
Već narednog dana očekuje se dolazak francuskog ministra za Evropu Benjamina Hadada i njemačkog ministra za Evropu Gintera Krihbauma. Njihova posjeta dolazi upravo u trenutku kada se odlučuje o budućnosti OHR-a i izboru novog visokog predstavnika.
Haddad se tim povodom oglasio na društvenoj mreži X poručivši da zajedno sa njemačkim kolegom dolazi u Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu kako bi poslali jasnu poruku podrške evropskoj perspektivi regiona.
„Balkan je u srcu Evrope i ne smijemo dozvoliti da se rivalske sile miješaju u naše susjedstvo i podstiču nestabilnost“, poručio je Haddad, dodajući da je kontinuirano evropsko prisustvo u regionu pitanje bezbjednosti i strateškog interesa Evrope.
Nije sporno samo ime, već i budućnost OHR-a
Prema našim informacijama, rasprava među članicama PIK-a ne vodi se samo o tome ko će naslijediti Kristijana Šmita, već i o tome kakva bi trebalo da bude buduća uloga visokog predstavnika.
Jedan dio međunarodne zajednice zagovara nastavak aktivne uloge OHR-a i mogućnost korištenja bonskih ovlaštenja, dok drugi smatra da bi fokus trebalo prebaciti na evropske integracije i postepeno smanjivanje međunarodnog intervencionizma u BiH.
Po svemu sudeći, novi visoki predstavnik biće izabran na sjednici PIC-a, dok potvrda u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija i dalje izgleda malo vjerovatna zbog poznatog stava Rusije.
To pitanje posebno je zanimljivo imajući u vidu da je tokom čitavog mandata Kristijana Šmita upravo njegov legitimitet, odnosno činjenica da nije potvrđen u Savjetu bezbjednosti UN-a, bio jedna od centralnih tema političkih rasprava u Republici Srpskoj.
Dodik i Čović o novom visokom predstavniku
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da se od Savjeta za implementaciju mira ne može očekivati ništa dobro, ocjenjujući da PIC nije dio Dejtonskog sporazuma i da je odavno izgubio legitimitet.
Dodik je poručio da bi, prema njegovom mišljenju, jedina dobra odluka PIC-a bila da „dozvoli narodima da se mirno raziđu“.
S druge strane, lider HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je da je, prema informacijama kojima raspolaže, dogovoren profil novog visokog predstavnika koji bi imao ograničen mandat od dvije godine i ne bi koristio bonska ovlaštenja.
Šta se zapravo odlučuje u Sarajevu?
Iako se javna pažnja uglavnom fokusira na ime budućeg visokog predstavnika, čini se da će se u Sarajevu naredne sedmice odlučivati o mnogo važnijem pitanju – kakva će biti uloga međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini nakon Šmita.
Zbog toga izbor njegovog nasljednika nije samo kadrovsko pitanje. On će pokazati da li međunarodna zajednica želi zadržati snažan OHR sa značajnim političkim ovlaštenjima ili ulazi u fazu postepenog smanjivanja njegove uloge i prebacivanja odgovornosti na domaće institucije i proces evropskih integracija.
U ovom trenutku pouzdano je jedino to da konačnog dogovora još nema. Ko će naslijediti Kristijana Šmita i kakva će ovlaštenja imati novi visoki predstavnik, moglo bi biti poznato već naredne sedmice. Do tada, mnogo je više pitanja nego odgovora.