Poraz Aleksandra Vučića mogao bi imati ozbiljne posljedice po političke prilike u Republici Srpskoj, posebno za Milorada Dodika, koji je godinama imao snažnu podršku Beograda. Ipak, promjene u Srbiji ne znače nužno i skoru promjenu vlasti u Republici Srpskoj, gdje su, prema ocjeni političke analitičarke Tanje Topić, institucije pod partijskom kontrolom, opozicija razjedinjena, a javnost godinama pasivna.
Dan nakon izbora u Srbiji, Topić govori o posljedicama Vučićevog poraza za Dodika, mogućnosti stvaranja novih političkih snaga u Republici Srpskoj, odnosima u regionu i razlozima zbog kojih se postojeća vlast održava uprkos nezadovoljstvu građana.
Milorad Dodik formalno više nije predsjednik Republike Srpske, ali i dalje ostaje ključna figura vladajuće političke strukture. Vučićev poraz mogao bi promijeniti političke odnose na koje se Dodik godinama oslanjao.
„Milorad Dodik sam predsjednik najjače političke partije u Republici Srpskoj, i formalno sam nije vlast, ali je personifikacija moći i vlasti. Opstao je uprkos sudskoj presudi i izašao sa strankom nakon izbora jači nego prije.
Dakle, on jeste ozbiljno uzdrman Vučićevim porazom, izgubio je najjaču podršku izvana i to može, zavisno od nove vlasti u Srbiji, otvoriti Pandorinu kutiju“, kaže Tanja Topić.
Mladi u Banjaluci pokazali da postoji drugačija energija
Dok su rezultati izbora u Bosni i Hercegovini početkom oktobra pokazali da građani nisu prepoznali dovoljno snažnu alternativu postojećoj vlasti, prizori sa banjalučkih ulica nakon Vučićevog poraza pokazali su da među mladima postoji drugačije raspoloženje.
„Javnost u RS je pasivna, godinama pod anestezijom, studenti u Srbiji dvije godine vode tešku rovovsku bitku, prošli su razne torture, ali su istrajali. Ali sinoć smo vidjeli jednu neočekivanu sliku sa banjalučkih ulica. Stotine mladih ljudi slavilo je Vučićev pad, što meni govori samo jedno, da na izborima u BiH početkom oktobra nisu vidjeli alternativu postojećoj vlasti“, ističe Topić.
Iako ne očekuje značajnije promjene u Banjaluci, Topić smatra da bi politički preokret u Srbiji mogao biti podsticaj za stvaranje novih snaga u Republici Srpskoj, koje neće biti opterećene vezama sa vladajućim strukturama.
„Ne očekujem značajnije promjene u Banjaluci, ali svakako će Vučićev poraz biti dobar podsticaj da se stvore neke nove snage, neopterećene različitim klijentelističkim vezama sa vladajućima. Rekla bih da promjene u Srbiji mogu biti inspirativne za buđenje, oslobađanje od straha i neku novu energiju, koja neće biti okrenuta ka Beogradu na način da se išlo po mišljenje“, kaže Topić.
Promjene u Srbiji mogle bi uticati i na odnose u regionu, posebno na relacije Beograda i Sarajeva, koje su godinama obilježene političkim tenzijama i verbalnim sukobima.
„Mislim da će ova pobjeda relaksirati odnose u regiji, nećemo biti u onoj mjeri kao što je do sada bio slučaj, izloženi verbalnoj agresiji i nasilju, stalnim napetostima na relaciji Beograd – Sarajevo. I definitivno neće postojati podrška secesionističkim politikama i promovisanju ‘srpskog sveta’. Iako ostajemo u BiH u okvirima vladavine etnonacionalnih politika“, ocjenjuje Topić.
Zašto se vlast u Republici Srpskoj tako teško mijenja?
Govoreći o razlozima zbog kojih se vlast u Republici Srpskoj održava, Topić ukazuje na snažne klijentelističke i nepotističke veze, korupciju i političku kontrolu nad institucijama. Kao dodatne probleme izdvaja nedostatak kritičke mase, oportunizam intelektualne elite i slabost opozicije.
„Riječ je o sinergiji nekoliko faktora, snažne klijentelističke i nepotističke veze koje su umrežene preko koruptivnih struktura pri čemu institucije djeluju pod punom političkom kontrolom, bolje reći partijskom. Drugi snažan faktor je nepostojanje kritične mase slobodoumnih pojedinaca, intelektualna elita je oportunistička i na sisi vladajućeg aparata, opozicija je razjedinjena, fragilna, bezidejna, uglavnom u službi vlasti, i mahom je djelovala po Vučićevom nalogu. Nezadovoljni ostaju kod kuće a vidimo koliko je izlaznost presudna za promjene. Što veća izlaznost smanjen je prostor za manipulacije i malverzacije“, zaključuje Tanja Topić.