Svjetska banka smanjila je prognozu ekonomskog rasta Bosne i Hercegovine za 2026. godinu, pri čemu najnoviji pokazatelji potvrđuju da domaća privreda nastavlja da se kreće skromnim tempom, opterećena izraženim inflatornim pritiscima i spoljnotgovinskom neravnotežom.
Prema novim projekcijama ove međunarodne finansijske institucije, realni bruto domaći proizvod (BDP) BiH u ovoj godini porašće za 2,4 odsto, što predstavlja smanjenje za 0,1 procenat u odnosu na junsku procjenu od 2,5 odsto. Vidljivije ubrzanje privredne aktivnosti očekuje se tek u narednim godinama — za 2027. predviđa se rast od 2,9 odsto, dok bi u 2028. godini BDP trebao dostići 3,1 procenat.
Nalazi Svjetske banke u potpunosti prate analize Centralne banke BiH, koja je usporavanje opisala kao relativno umjereno, procjenjujući rast u drugom kvartalu na 2,2 odsto, a u trećem na 2,3 procenta. Istovremeno, podaci Agencije za statistiku BiH ukazuju na to da rast cijena nastavlja da obezvređuje privredni napredak — potrošačke cijene u avgustu bile su više za 4,9 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Dodatno opterećenje predstavlja produbljivanje spoljnotgovinskog deficita. U prvih osam mjeseci ove godine BiH je izvezla robu u vrijednosti od oko 11,8 milijardi KM, dok je uvoz dostigao 21,1 milijardu KM, stvorivši jaz od preko 9,3 milijarde KM. Nešto bolju dinamiku bilježi tek Federacija BiH, sa rastom BDP-a od 2,5 odsto u drugom tromjesečju.
Na nagomilane rizike ranije je skrenuo pažnju i Međunarodni monetarni fond (MMF), naglašavajući da skroman rast prate fiskalni pritisci, slabija spoljna potražnja te usporavanje kod glavnih trgovinskih partnera. Procjene analitičara govore da BiH u 2026. godini ne prijeti pad privredne aktivnosti, ali da će se na snažniji ekonomski zamajac morati sačekati bar do naredne godine.