Foto: Ilustracija
Atmosfera je bila zagrijana još od samih izbora prošle godine, a
provejavanje nacionalnih tenzija jače nego ranijih godina. Nacionalne tenzije
usko su vezane za religijske podjele, patrijarhalne i tradicionalne vrijednosti
koje su u 21. vijeku jače nego prije 30 i kusur godina.
Podsjetimo se na koji način su ove godine ugrožene građanske slobode u
Republici Srpskoj u 2023. godini.
Ova godina je započela
namjerom Milorada Dodika da će se u Republici Srpskoj uvesti zakoni o kleveti i
nevladinim organizacijama.
3. JANUAR – ZAKON O KLEVETI
Predsjednik Republike
Srpske Milorad Dodik rekao je da će uskoro biti donesen zakon o kleveti i da bi
trebalo da bude u Narodnoj skupštini krajem januara ili u februaru. Riječ je o
nacrtu Zakona koji još uvijek niko nije pročitao, a o tome šta on donosi samo
se nagađa. Novinarska zajednica izražava bojazan, jer ona sama nije uključena u
rad Nacrta ovog zakona.
“Zakon o kleveti
sigurno ćemo donijeti, kasniće 30-40 dana. On se već radi u određenim
strukturama. To nije upereno protiv medija, već protiv onih koji su na
društvenim mrežama šire neistine, laži i klevete. Mediji imaju našu podršku,
sviđali nam se njihovi programi ili ne, ali treba povećati stepen javne odgovornosti
za javnu izrečenu riječ i da se, ne uvede red, nije nama cilj sankcionisanje
nikoga, ai vjerujemo da upravo predviđena sankcija za neodgovorno klevetanje,
laži može mnoge da dovede u stanje da budu korektni”, rekao je tada Dodik.
Zakon je trenutno u
Nacrtu, održano je više javnih rasprave na kojima je javnost bila protiv ovih
promjena i čeka se jesen da se vidi da li će se zakon uvesti onako kako je
predložen, sa drakonskim kaznama.
Medijski radnici, veliki
broj advokata, pravnika i pripadnika civilnog sektora protive se ovom zakonu,
jer direktno utuče na slobodu misli i medija. Održano je više konferencija i javnih skupova na kojima je upozoreno na sve problematičnosti ovog zakona.
3. JANUAR – ZAKON O NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA
Milorad Dodik je rekao
je da je vrijeme da RS donese propise kako bi se regulisao rad nevladinog
sektora, da jasno prikažu izvještaje o donacijama, trošenju sredstava i
urađenim projektima.
„Očigledno je da
postoji pojačana aktivnost nevladinog sektora i to svako vidi. Postoji pritisak
i na vaše redakcije da se objavljuje nevladin sektor više nego što se
objavljuju zvanični stavovi”, rekao je Dodik novinarima početkom godine u
Banjaluci.
Pripadnike civilnog
sektora najviše je uznemirila činjenica da bi oni mogli biti nazvali „stranim agentima“.
Ovaj zakon trenutno je u formi Nacrta, a još uvijek nisu održane ni javne
rasprave.
23. FEBRUAR- VRIJEĐANJE NOVINARA BN-a
Predsjednik RS Milorad
Dodik obrušio se na novinare BNTV-a Tijanu Milinković i Milana Kovača.
„Kada vas vidim, odmah
znam da je neka podvala. Vašem imenu i prezimenu treba dodati crtica pa
podvala. Ja dozvoljavam da postavite koje god hoćete pitanje. Nikada nisam
izbjegao ili zabranio da neko od vas postavi pitanje, ali onda se pripremite da
čujete moj odgovor. Ako vama taj odgovor smeta, to je vaš problem. Prema tome,
ako vi imate pravo da postavite pitanje, bilo koje, onda budite spremni da
dobijete odgovor kakav ja mislim da treba. Nećete valjda očekivati da ja vama
odgovaram kako vi hoćete“, rekao je Dodik.
24. FEBRUAR
– ODUZIMANJE TELEFONA NOVINARU NIKOLI MORAČI
Nikola Morača, novinar
EuroBlica i portala SrpskaInfo saslušan u PU Banjaluka zbog navodne
“povrede tajnosti postupka” gdje je dobio status osumnjičenog.
Novinari su održali
spontano okupljanje u centru Banjaluke u vidu podrške kolegi Morači.
Uz saglasnost tužioca
Gordane Mijatović policijski službenici su od novinara Morače oduzeli mobilni
telefon, koji je deponovan u Osnovni sud u Banjaluci i tek mu je poslije
nekoliko mjeseci vraćen.
Telefon mu je tri
mjeseca bio u depozitu Okružnog javnog tužilaštva, ali ga nisu uspjeli otvoriti
jer je zaštićen numeričkim kodom.
8. MART- OTIMANJE ZASTAVE DUGINIH BOJA NA OSMOMARTOVSKOM
MARŠU
Uvertira napada na
aktiviste desila se ove godine na Osmomartovskom maršu kada je nepoznata grupa huligana
otela zastavu duginih boja iz ruku aktivistkinje Oštre nule i kada su vrijeđali
učesnike maša. Osmomartovski marš je tradicionalno ove godine 12. put održan u
Banjaluci. Iako je svake godine zastava duginih boja bila na Osmomartovskom
maršu nikad ranije nije bilo sličnih napada.
Milica Pralica,
predsjednica Udruženja građana Oštra nula rekla je da je ove godine bio prvi
napad na učenike marša.
„12 godina nismo imali
ni jedan incident, ni jedan napad, a imali smo i ranije poruke koje su vezane
za marginalizovane grupe žena. Gdje spadaju i LBT žene, kao i Romkinje i žene
sa invaliditetom, a ovaj put je oteta samo zastava duginih boja i mi to vidimo
kao napad iz mržnje i imajući u vidu trenutnu političku atmosferu smatramo da
sve ovo ima i političku pozadinu “, rekla je za BUKU Pralica.
Dodaje da je u
Republici Srpskoj takva atmosfera da je krenuo lov na vještice, na
neistomišljenike, aktiviste i novinare.
8. MART- DODIK NOVINARE NAZVAO SPODOBAMA
Predsjednik Republike
Srpske Milorad Dodik 8. marta ponovo je govorio o donošenju novog zakona o
nevladinim organizacijama i „zaprijetio“ je da će se zakon doslovno prepisati od SAD, a posebno je
namijenjen za strane NVO ili one koje se finansiraju sredstvima iz
inostranstva. Iskoristio je i ovu priliku za uvrede, ovaj put predsjednika
Kluba novinara Banja Luka Siniše Vukelića i druge novinare koji se bune protiv
izmjena Krivičnog zakona kojim je kriminalizovana kleveta. Nazvao ih je
“spodobama”.
“Mislim da oni koji su
prekrdašili tome sa stvaraju nepovoljnu atmosferu, žele da nametnu i sebe
odbrane kao onaj Vukelić i neke druge spodobe koje godinama lažu, podmeću,
reketiraju i sada žele novinarsku zajednicu kupit za sebe kako bi je navodno
zaštitili. Ovdje treba osposobiti da medijska zajednica slobodno radi svoj
posao i da niko ne može zbog tog svog posla da odgovara, ali da neko ko
tendenciozno pokušava drugome da nanese zlo, apsolutno treba da čini pa taman
se i zvao neki novinar. To je odgovornost do koje ćemo zajedno doći”, rekao je tada
Dodik.
8/9. MART- OŠTEĆENI AUTOMOBILI TRIFUNOVIĆU I
MORAČI
Napad na automobile glavnom
i odgovornom uredniku portala Buka Aleksandru Trifunoviću i novinaru Blica
Nikoli Morači desio se tokom noći 8. na 9. mart. Tada je nepoznata osoba
izgrebala novinarima automobile.
Aleksandar Trifunović
rekao je da su novinari označeni kao mete, jer je najmoćniji političar,
praktično vlasnik Republike Srpske Milorad Dodik, dan prije novinare označio
kao spodobe.
Meteorolozi objavili
prognozu do subote: Danas u dijelu BiH sunce, a onda slijedi promjena vremena
“Ovo je očigledno
neko shvatio kao naredbu, od stotine auta na parking samo su auta kolege Morače
i moja brutalno i nasilnički oštećena. To vas mora uznemiriti. Zamišljam šta je
taj neko mogao uraditi da je nas zatekao u tim autima. Osjećaj nesigurnosti je
stvoren i vi imate bojazan šta je sljedeće šta se to može desiti, danas je to
auto, sutra ste možda vi, da ne idem u dalje pretpostavke”, rekao je
Trifunović.
Isti dan nakon što je dvojicu
banjalučkih novinara na parkingu zatekla neprijatna slika njihovih oštećenih
automobila, predsjednik RS Milorad Dodik rekao je kako postoje indicije da su
to sami uradili. MUP RS je poslije dokazao da ovo nije istina i otkrivena je
osoba je je izgrebala automobile novinarima.
15. MART- TRAŽENJE DA SE ZABRANI PANEL I
PRIKAZIVANJE FILMA
0d. 15. marta, a možda
i koji dan ranije kreće otvorena hajka na društvenim mrežama da se zabrani
održavanje panel diskusije i prikazivanje filma u organizaciji Organizacionog
odbora BH Povorka ponosa. Jedan dio događaja trebao je da bude održan u
Galeriji Zvono, ali je zbog orijetećih poruka cjelokupan program prebačen u DKC
Incel. Napadi na mrežama trajali su nekoliko dana, a jedno veče su i navijači
izašli sa porukama govora mržnje koji je upućen LGBTIQ osobama.
18. MART – NAPAD NA AKTIVISTE
Na dan kada je trebao
da bude održan događaj (panel diskusija, prikazivanje filma i panel diskusija)
policija je zabranila skup koji je ranije najavio Organizacioni odbor BH
Povorka ponosa. Imajući u vidu da su aktivisti iz nekoliko gradova iz BiH bili taj
dan u Banjaluci dogovorili su se da se nađu i druže, kad im je već javni
događaj bio zabranjen. Okupili su se u prostorijama Uduženja Transparency
International. Kako su poslije ispričali medijima došla je policija da im kaže
da izađu iz prostorija i u tom trenutku desio se napad na aktiviste u Banjaluci
od strane više desetina nepoznatih huligana. Svi su isto veče pod policijskom
pratnjom u strahu za život napustili Banjaluku.
Sam napad na aktiviste
nije dobio oštre osude od strane institucija koje su samo blago osudile napad
uz određeno „ali“.
“Republika Srpska
i srpski narod treba drugačije. Neka svijet ide tim pravcem, mi imamo svoj
pravac. Nadam se da možemo imati našu posebnost i drugačiji stav. Banjaluka je
bezbjedan grad, Banjaluka je slobodan grad. Te nevladine organizacije svojom
nametljivošću nameću stavove manjine većini. Imate gdje u BiH pričati i čuje se
i do Banjaluke, ali nemojte tražiti da Banjaluka bude glasnogovornik“, rekao je
Gradonačelnik Banjaluke.
Predsjednik Republike
Srpske otišao je korak dalje sa izjavom da će se u Republici Srpskoj uvesti
zakoni koji zabranjuju LGBTIQ osobama pristup obrazovnim institucijama.
19/23. MART- NAPAD NA DKC INCEL I BASOC
Nekoliko dana nakon napada
na aktiviste desilo se devastiranje prostorija DKC Incel i BASOC-a. Počinioci
nisu uhvaćeni.
20. MART- IZJAVE GRADONAČELNIKA BANJALUKE O PATRIJARHALNIM VRIJEDNOSTI U MJESECU KADA JE GRAD PROVODIO KAMPANJU “ZA ŽIVOT ŽENA”
“Banjaluka će ostati bedem tradicionalno patrijarhalnih porodičnih vrijednosti i na to sam ponosan, ne ulazeći u ničije pravo da voli koga hoće, ali ne i da paradira na taj način. Svaka vlast je dužna da svojom politikom kreira one vrijednosti u koje vjeruje, a mi vjerujemo da je porodica stub našeg društva”, rekao je Stanivuković nakon napada na aktiviste.
Helsinški parlament građana Banjaluka prekinuo je saradnju sa Gradom Banjaluka zbog neprimjerenih izjava gradonačelnika Stanivukovića.
“Takođe, u mjesecu martu u kojem se provodi kampanja „Za život žena“ izjave Gradonačelnika poput: „Banjaluka će ostati bedem tradicionalno patrijarhalnih porodičnih vrijednosti“ su, u najmanju ruku, sramotne i stoga Helsinški parlament građana otkazuje sve ranije najavaljene aktivnosti u sklopu ove kampanje, uključujući i panel zakazan za danas, 20. marta u 18.00 časova u „Staklencu“, pod nazivom „Inspirativne žene – Koliko smo ravnopravne?“” saopšteno je.
Iz HCA BL podsjećaju da je patrijarhat oblik društvene ogranizacije koji obilježava potpuna dominacija muškaraca nad ženama koja se izražava kroz različite društvene prakse i običaje. Svaka četvrta žena je na svojoj koži iskusila tu dominaciju, i da ovakve izajave gradonačelnika mogu biti shvaćene i kao opravdavanje nasilja koje žene trpe u svojim porodicama.
8. JUN – NARODNO POZORIŠTE NA METI ZBOG
PREDSTAVE SARTR-a
Na meti ovog puta
našlo se Narodno pozorište Republike Srpske i selekcija Teatar festa koja je u
Banjaluku dovela da izgra predstava Sarajevskog ratnog teatra SARTR-a. RTRS je
javno odustao od praćena fesivala o čemu je informisao javnost. U javnosti su
se pojavile i informacije da je namjerno i skinuta zastava Republike Srpske sa
zgrade Narodnog pozorišta Republike Srpske. Kolektiv Narodnog pozorišta
Republike Srspke juče je javno demantovao sve navode koji su se pojavile u medijima
i na društvenim mrežama ističući da je SARTR igrao u Banjaluci i prije osam
godina i tada niko nije pravio problem oko toga, a zastava je bila u holu
Narodnog pozorišta RS za vrijeme trajanja festivala. Direktorica pozorišta
Dijana Grbić i selektorka Teatar Festa Slađana Zrnić bile su na meti raznih
uznemirućih poruka.