Foto: Zagađenje Gacko
Na osnovu dvogodišnje studije o raspodjeli izvora zagađenja zraka,
koja je provedena u šest gradova u BiH, Švedska agencija za zaštitu okoliša (Swedish
EPA) kompletirala je ukupnu analizu, a finalni izvještaj o rezultatima bit će
uskoro poznat široj bh. javnosti. Studija je ispitala koje zagađujuće čestice
su prisutne u zraku, odakle dolaze i kako se šire. Analiza je urađena u okviru
IMPAQ projekta, koji se bavi različitim aspektima upravljanja kvalitetom zraka
u Bosni i Hercegovini, a njeni rezultati bit će predstavljeni na završnom
događaju projekta, koji će se tokom novembra održati u Sarajevu. Ovo je prvi
put da se u Bosni i Hercegovini provela studija o raspodjeli izvora zagađenja zraka
koja se istovremeno temelji i na detaljnim mjerenjima, ali i na modeliranju
disperzije.
Svrha studije o raspodjeli
izvora je da se identifikuju izvori zagađenja zraka, a provedena je korištenjem rezultata mjerenja
kvaliteta zraka i podataka inventara emisija. Različiti izvori informacija zatim su analizirani korištenjem
različitih pristupa modeliranja. Ova sveobuhvatna forma analize omogućila je da
se projektom potvrde i pravilno rasporede rezultati raspodjele izvora. Podaci
inventara emisija također su korišteni za modeliranje tipičnog kretanja zagađivača unutar definisanih geografskih područja oko Banja Luke i Sarajeva u
različito doba godine.
U decembru 2021., kao dio IMPAQ projekta, objavljeni su rezultati
raspodjele izvora koji su bili fokusirani na izvore emisija sitnih čestica (PM2.5)
u šest gradova Bosne i Hercegovine: Sarajevo, Tuzla, Zenica, Banja Luka,
Bijeljina i Brod.
Foto: Zagađenje Sarajevo
Oni su ukazali da se oko 25% zagađenja sitnim česticama PM2.5
emituje izgaranjem drva i peleta, koji se koriste za grijanje. Nadalje, rezultati
su pokazali da 20% PM2.5 čestica nastaje sagorijevanjem fosilnih goriva,
uključujući motorna vozila i sagorijevanje uglja. Udio pozadinskih ili aerosola
koji se prenose s velikih udaljenosti predstavlja više od 25%. Rezultati su dodatno
analizirani koristeći lokalne meteorološke podatke, što je u određenim
slučajevima pomoglo razumijevanju odakle i kada različiti izvori zagađenja
potiču.
Iste vrste mjerenja obavljene su tokom zime 2021-2022. godine u
Sarajevu i Banjoj Luci i podvrgnute preciznijem obliku hemijske analize. Za
Sarajevo, drugi krug mjerenja i modeliranja receptora ponudio je rezultate
slične onima iz prve studije, ali je identificirao više razine sagorijevanja
fosilnih goriva nego u prethodnoj kampanji mjerenja. U drugom krugu identifikovane
su razlike u sagorijevanju fosilnog goriva od sagorijevanja uglja (14 %) i od motornih
vozila (30%). Za Banju Luku, u drugom krugu detektovan je doprinos sagorijevanja
fosilnih goriva iz motornih vozila (9%).
Raspodjela izvora zasnovana na inventaru emisija
i modeliranju disperzije sugerira da je sektor saobraćaja primarni izvor
zagađenja kada je NO2 (nitrogen dioksid) u pitanju, dok je individualno
grijanje stanova dominantan izvor zagađenja za PM, kako u Sarajevu tako i u
Banjoj Luci. Za zagađenje sa SO₂ (sumpor dioksid), grijanje domaćinstava je
primarni izvor, no veliki dio modeliranih koncentracija također potiče iz
drugih sektora, uglavnom industrijskih, smještenih izvan grada. Ova analiza potvrđuje
rezultate raspodjele nakon kampanje mjerenja za PM čestice, međutim pruža
nijansiranije informacije o razinama SO2 i NO2. Dodatno pokazuje i kako rani
zimski vremenski uvjeti dovode do većih koncentracija zagađujućih materija u
gradovima.
„Iako su rezultati studije poprilično očekivani, oni nam omogućavaju
da kvantifikujemo doprinose iz različitih izvora, što će u konačnici pomoći
kreatorima politike da donesu odluke na osnovu boljih informacija“, izjavio je Olivier Tasse iz Švedskog
hidro-meteorološkog instituta (SMHI).
Konačni cilj
ove studje, odnosno finalnog izvještaja je da pruži naučnu osnovu za kreiranje
politike usmjerene na smanjenje emisija zagađenja i poboljšanje kvaliteta zraka
u Bosni i Hercegovini.