Zakonska obaveza svih organa vlasti na svim nivoima i svih dužnosnika u Bosni i Hercegovini i diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH jeste da pomažu organima nadležnim za provedbu izbora, kaže u intervjuu za “Buku” Suad Arnautović, član Centralne izborne komisije BiH. On ističe da je mnogo onih koji pokušavaju da odgode zakazane lokalne izbore, te da će svi članovi biračkih odbora biti testirani na COVID 19 i da će sve potrebne mjere biti preduzete. Mišljenja je da postoje i oni koji javno govore da su za provođenje lokalnih izbora, ali koji na sve moguće načine pokušavaju da taj proces zakoče, da članovima CIK-a “zgade” proces i da na duže vrijeme odgode izbore.
BUKA: Lokalni izbori raspisani su za 15.11. izuzev Mostara. Nema garancije da će doći do poboljšanja epidemiološke situacije. Može li CIK osigurati sigurno glasanje, odnosno obezbijediti zonu bez infekcije? Imate li novac za to?
Ovo je jako dobro i aktuelno pitanje. Nisam siguran da se o tome u javnom prostoru detaljnije razgovara. Zbog toga vam hvala što naš razgovor započinjemo o tome. Nakon brojnih napada na CIKBiH, koji su vođeni udruženim snagama dvije vladajuće stranke, uz pratnju nekih njihovih satelita, programirano i po veoma preciznom scenariu – i još se, nažalost, vode – dolazimo do krucijalnog pitanja, a to je kako sa zdravstvenog aspekta održati izbore u BiH? Kako izbjeći situaciju da izborni proces ne bude novi generator širenja virusa i kako izbjeći situaciju da se državni aparat i izborna administracija optuži da je organizacijom lokalnih izbora generirala nove klastere ove opasne zaraze.
Prvo što moram istaći je da je CIK BIH na vrijeme prepoznala potrebu da normativno uredi rad organa za provođenje izbora na izborni dan u uvjetima pandemije COVID-19, kada se očekuju velike grupe glasača na biračkim mjestima. To smo uredili donošenjem Instrukcije o postupanju organa za provođenje izbora na izborni dan u uvjetima epidemije COVID-19 koja je objavljena u “Službenom glasniku BiH”, službenim novinama entiteta i Brčko distrikta BiH i na web sajtu CIKBiH. Ovom Instrukcijom smo uredili pravila ponašanja na biračkom mjestu, u općinskoj/gradskoj izbornoj komisiji, u Glavnom centru za brojanje, u skladištu i u sjedištu CIKBiH. U okviru ovog dokumenta nalazi se i specifikacija materijalno-tehničkih sredstava potrebnih na biračkom mjestu radi higijensko-epidemiološke zaštite članova biračkog odbora i birača. Za ta sredstva još uvijek nemamo novac, ali smo preduzeli aktivnosti da putem Ministarstva sigurnosti BiH i drugih nadležnih tijela osiguramo neophodnu opremu i sredstva za rad organa za provođenje izbora. Ono što je sigurno mi nećemo tražiti sav potrebni novac, niti ćemo raspisivati javne nabavke, niti skladištiti ta sredstva. Naša uloga će biti posrednička, a gro aktivnosti će sprovesti nadležna državna i entitetska tijela i posebno gradovi i općine. Svakako, na prijedlog nadležnih kriznih štabova i ministarstava zdravstva po potrebi ćemo dopuniti ovu Instrukciju. Npr. uočio sam da je potrebno u ovu Instrukciju ugraditi imperativnu normu o obaveznom testiranju članova organa za provođenje izbora najkasnije tri dana prije dana izbora. Dakle, svih imenovanih članova biračkih odbora, općinskih i gradskih izbornih komisija i osoblja u CIKBiH, pa ako se pokaže da ima pozitivnih na virus treba hitno vršiti adekvatnu zamjenu osoblja, koje takodjer mora biti testirano. Na političkim strankama i nezavisnim kandidatima, koalicijama i listama nezavisnih kandidata je sada obaveza da o tome vode računa, jer su politički subjekti Zakonom ovlašteni i povlašteni da predlažu članove biračkih odbora. Sve osobe koje oni predlože za predsjednike ili članove biračkog odbora moraju biti negativni na test COVID-19.
BUKA: Hoće li izbori uopšte biti održani, jer problem je prepuno skladište u koje nije moguće staviti izborni materijal i održati izbore ako se ono ne isprazni, a mora se čuvati zbog naredbe Tužilaštva BiH?
Kada sam maločas rekao da su se vodili i još vode brojni napadi na CIKBiH, upravo sam mislio na one političke subjekte koji se kao javno zalažu za održavanje izbora, a što tajno što otvoreno sve rade da nam “zgade” posao i natjeraju nas da ponovo donesemo odluku o odgađanju izbora ili čak o prekidu svih izbornih radnji za duži period. Žalosno je što su se u taj scenario, svjesno ili ne, uključili i neki od kojih se to najmanje očekuje. Mi nećemo dozvoliti da problem skladišta bude razlog za ometanje izbornog procesa. Sve što nadležna tužilaštva budu tražila od nas oni će to i dobiti. To je naša zakonska obaveza. Međutim, zakonska obaveza je i svih organa vlasti na svim nivoima i svih dužnosnika u Bosni i Hercegovini i diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH da pomažu organima nadležnim za provedbu izbora.
BUKA: Koje zakonske promjene su potrebne za veću nezavisnost CIK-a?
“Veća nezavisnost” kako vi kažete je zaista potrebna. Ona je u potpunosti ispunjena kada se u radu organa za provođenje izbora ispune četiri temeljna, opća principa, i to: princip jednakosti, princip transparentnosti, princip nepristrasnosti i princip nezavisnosti izborne administracije. Prema definiciji u Izbornom zakonu BiH, izborne komisije i birački odbori su nezavisni i nepristrasni u svom radu. Posebno se naglašava da je CIKBiH nezavisan organ.
Princip jednakosti zahtijeva jednak odnos CIKBiH i drugi izbornih organa prema svima. To je praksa ekvidinstance u odnosu na politički spektar. Jednako moramo biti udaljeni i jednako blizu političkim subjektima i biračima u čijem interesu djelujemo. To, također, podrazumijeva jednako razumijevanje i tumačenje pravne norme, odnosno jednako postupanje u identičnim pravnim situacijama.
Princip transparentnosti podrazumijeva, prije svega, otvorenost u radu izbornih komisija i biračkih odbora, javnost rada – omogućavanje novinarima i drugim posmatračima, posebno predstavnicima političkih subjekata, prisustvo sjednicama i svim drugim aktivnostima organa za provođenje izbora, prenos sjednica uživo – live stream, publiciranje odluka; redovno izvještavanje javnosti o aktivnostima, izrada sveobuhvatnih obrazloženja uz odluke, stalno ažuriranje web stranice itd.
Princip nepistrasnosti podrazumijeva da ne postoji pristrasnost ni prema kome, niti jedan politički subjekt ne smije biti privilegiran prilikom odlučivanja o predmetima iz nadležnosti izborne komisije, članovi izborne administracije ne mogu biti uključeni u bilo kakvu stranačku aktivnost. Članovi izbornih komisija ili biračkog odbora neće učestvovati u donošenju odluke kada taj član ili član njegove uže porodice ima osobni ili financijski interes, ili ako postoji drugi sukob interesa, koji može dovesti u sumnju njegovu sposobnost da djeluje nepristrasno.
I, na koncu, princip nezavisnosti je ključni princip koji zahtijeva političku, financijsku i svaku drugu nezavisnost CIKBiH i svih ostalih nižih organa za provođenje izbora u BiH. Mi smo u prethodnom periodu bili izloženi blokadi usvajanja Budžeta, što je do kraja ogolilo činjenicu da CIKBiH nije financijski nezavisno tijelo, pa ta zakonska proklamacija ostaje samo prazna tlapnja sve dok se ne izvrše zakonske izmjene koje će omogućiti da CIK BiH I u tom segment bude zaista nezavisan organ. U tom cilju mi smo predložili adekvatne izmjene Izbornog zakona BiH.
BUKA: Kako će izgledati epidemiološki prihvatljiva birališta? Možete li nam to opisati?
Tu stvar smo do detalja opisali u našoj Instrukciji o kojoj sam već govorio na početku našeg razgovora. Suština je da izborni proces neizbježno vodi ka okupljanju većeg broja ljudi, a što onda podrazumijeva obavezno pridržavanje svih mjera osobne i kolektivne zdravstvene zaštite propisanih od strane nadležnih zdravstvenih ustanova i kriznih štabova. Npr. u isto vrijeme na biračko mjesto dođe više birača. Mora postojati propisana distanca između dvije osobe, mora se nositi maska, dezinficirati ruke itd. Mi ćemo imati provjeru temperature svakog birača i dovoljan broj maski za one koji se, eventualno, pojave na biračkom mjestu bez maske. Nismo još razmišljali o tome da segmentiramo biračko tijelo i da propišemo u koje vrijeme da pojedine starosne grupe populacije birača dođu na birališta. Možda to i uradimo ako se ocijeni da ta mjera može biti od koristi. Npr. da pozovemo osobe starije od 60 godina da dođu na birališta od 07,00 do 11,00 sati, potom oni od 30 do 60, a na kraju mladi, prvi birači od 18 godina, pa do 30 godina starosti. To je ideja koju mora prihvatiti cijelo društvo, sve političke stranke, kako bismo i na taj način doprinijeli sigurnom odvijanju izbornog procesa u uvjetima pandemije COVID-19. Jako je važno da sva izborna administracija bude testirana što bliže danu izbora, počev od članova biračkih odbora i njihovih zamjenika, pa do članova CIKBiH.
BUKA: Održavanje izbora je bilo neizvjesno do posljednjeg trenutka, na kraju su izbori odgođeni zbog neobezbjeđivanja novca za izbore. Da li CIK BiH može stići spremiti sve za izbore i koliko vam je otežan rad zbog kašnjenja s usvajanjem budžeta?
Već sam istakao da su na nas izvršeni napadi “vatrom iz svih artiljerijskih oruđa i oružja”. U tome prednjače dvije vladajuće stranke koje ne prihvataju novi saziv CIKBiH, odnosno odluku Parlamenta BiH o imenovanju novih/starih članova CIKBiH. Iako mi sa tim procesom imenovanja, koji je obavljen unutar Predstavniškog doma Parlamentarne skupštine BiH na potpuno zakonit način, nemamo ništa, ipak sav bijes je sručen na naša leđa. Potpuno nezakonito nam je bio uskraćen budžet za izbore u roku od 15 dana od dana raspisivanja izbora, što nas je primoralo da odgodimo izbore i pomjerimo ih sa 4. oktobra na 15. novembar. Onda je Klub SNSD-a u NSRS pokrenuo apelaciju pred Ustavnim sudom BiH protiv te naše odluke. Interesantno je istaći da je SNSD velika stranka, Ona u svom članstvu i svojoj blizini ima veliki broj eksperata, pa i eksperata ustavnog prava, koji vrlo dobro znaju da prema jurisdikciji Ustavnog suda BiH političke stranke ne mogu pokretati sporove pred Ustavnim sudom BiH, ali je ipak SNSD podnio tu apelaciju. Ja mislim da je to učinjeno samo javnosti radi i stvaranja i održavanja stanja kojega ja označavam sintagmom "stanje permanentne privremenosti”. I stvaranja stanja neizvjesnosti oko datuma izbora. Zbog toga, ali i ostalih stvari vezanih za štampanje glasačkih listića, pražnjenje skladišta, sudskih postupaka kojim tri bivša člana CIKBiH traže ogromne sume novca za otpremnine, sudskih postupaka vezanih za imenovanje članova itd., itsl., mi idemo ka danu izbora kao nikada do sada. Povrh toga je ova situacija sa pandemijom virusa COVID-19 što nas dovodi u najtežu situaciju u kojoj se jedna državna izborna komisija u pripremi izbora može naći. Ali, ja vjerujem u stručnost i izborno iskustvo velike armije časnih i poštenih izbornih zvaničnika kojih u svakoj općini i gradu u BiH ima na desetine. Oni taj posao rade iz entuzijazma i odgovornosti prema vlastitoj ličnosti, ali i prema društvenoj zajednici i časnom pozivu koji vrše. Zato sam uvjeren da će i ovaj izborni ciklus od strane izborne administracije u BiH biti organiziran na najbolji mogući način shodno uvjetima i vremenu u kojem održavamo izbore.
BUKA: Legitimitet CIK-a osporavaju stranke okupljene oko HDZ-a BiH i SNSD-a, smatrate li to pritiskom i sa kojim oblicima se CIK suočava?
Da, smatram to direktnim i veoma ozbiljnim pritiskom na nezavisnost CIKBiH. Mi nismo tijelo koje je izvršilo imenovanje članova CIKBiH. To je u skladu sa zakonom uradio Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. Svi koji su nezadovoljni tom odlukom bi trebali da se obrate nadležnom sudu, kao što je to uostalom uradilo i troje građana BiH. I do odluke suda bi trebali da nas puste da radimo svoj posao bez ometanja i bez otežavanja. Nažalost, svjedoci smo proteklih mjeseci da visoki funkcioneri tih stranaka zloupotrebljavaju visoke državne funkcije koje obnašaju i s tih pozicija obmanjuju javnost i direktno vrše pritisak na sud iznoseći nićim argumentirane tvrdnje o tobože nezakonitom imenovanju članova CIKBiH, a da pri tome nisu poduzeli pravne korake i podnijeli tužbe prema nadležnom sudu. Pa, zar su političke stranke nadležne da utvrđuju da li je nešto zakonito ili nije? Ili, je za to nadležan sud?
BUKA: Zašto ste odbili naziv koalicije za lokalne izbore SDS – PDP – Banjaluka zove, kao i za još 44 koalicije?
Postoje različite situacije u kojima se odbija ovjera koalicija. Npr. ako koalicije imaju identične nazive ili nazive koji su slični nazivu političke stranke ili koalicije u tolikoj mjeri da bi mogli zbuniti birača ili ga dovesti u zabludu, CIKBiH utvrđuje ko ima pravo da koristi taj naziv u izborne svrhe. U pravilu je to onaj politički subjekt koji je ranije izvršio prijavu.
BUKA: Znam da je to u nadležnosti matičnih ureda, ali ipak ne mogu da Vas ne pitam zašto je toliko teško imati ažurirane biračke spiskove? Prije dvije godine sam radio priču o osobi koja je upisana u birački spisak, a preminula je 2005. godine, da li je moguće zloupotrijebiti biračko pravo preminulih osoba?
Poglavljem 3 Izbornog zakna BiH je reguliran postupak upisa i ažuriranja Centralnog biračkog spiska. Po zakonskoj definiciji Centralni birački spisak je “evidencija o državljanima BiH koji imaju biračko pravo”. Ta evidencija se vodi po službenoj dužnosti na osnovu podataka iz službenih evidencija o prebivalištu i boravištu državljana BiH koje vode policijski organi, drugih javnih isprava i službenih evidencija o državljanima BiH koje vodi CIKBiH i drugi nadležni organi i na osnovu javnih isprava i podataka koji se dobiju neposredno od građana. Ova službena aktivnost zahtijeva maksimalnu interoperabilnost baza podataka i potpunu digitalizaciju evidencije i razmjene podataka. Dakle, sposobnost sistema da institucije unutar sistema daju i primaju podatke, kako bi upotreba tako razmjenjenih podataka proizvela efikasno međusobno djelovanje, u konkretnom slučaju proizvela u svakom trenutku ažuriran Centralni birački spisak. Zašto takva vrsta interoperabilnosti još uvijek ne funkcionira pitanje za sve nivoe vlasti u BiH.
Biračko pravo preminule osobe može se zloupotrijebiti ako se počini krivično djelo od strane udruženih članova biračkog odbora. No, CIKBiH je zadnjih godina preduzela niz mjera prema nadležnim organima prije svega da se “isčiste” birački spiskovi, a potom da se u korijenu spriječe moguće počinjenje ovog krivičnog djela od strane biračkog odbora.
BUKA: Potpredsjednica Naše stranke Irma Baralija navela je kako su u Mostaru prijavljene desetine fiktivnih stranaka. Možete li to provjeriti? I da li je istina na predstavnici tih stranaka prodaju ili poklanjaju biračke odbore velikim strankama?
Dozvolite da pojasnim tu stvar. Kod nas se stranke registriraju na 16 sudova, što je svojevrsni nonsens. Deset kantonalnih sudova u FBiH, 5 okružnih sudova u RS i Sud Brčko distrikta BiH imaju ovlaštenja da registriraju političke stranke. i tu dolazi do različitih stvari, pa i jako smiješnih. Npr., da četiri posebna već registrirana politička subjekta formiraju peti poseban politički subject, ili da dvije ili više političkih stranaka imaju veoma slične ili skoro identične nazive itd. Kada se jednom registriraju na bilo kojem od ovih sudova te stranke imaju pravo podnošenja kandidatskih lista CIKBiH za sve nivoe vlasti. Tako, stranka koja se registrirala npr. u Brčko distriktu BiH može podnijeti listu u Mostaru ili Livnu itsl. E, sada je pitanje da li je to bila intencija zakonodavca? Valjda bi stranke koje se regisitriraju na sudu u Brčko distriktu BiH trebale imati pravo samo kandidature za Skupštinu Brčko distrikta BiH, a ne dalje. Najbolje rješenje, po mom shvatanju je da se političke stranke registriraju van sudova tj. u Ministarstvu pravde BiH, pa da onda imaju širok dijapazon kandidiranja u svakoj općini i na svim nivoima vlasti. I CIK BiH bi morala imati neke ovlasti u vezi sa registracijom i vođenjem registra političkih stranaka. Npr. da dajemo obavezujuće mišljenje organu koji registrira stranku. Naša Služba za reviziju finansiranja političkih stranaka na svašta nailazi i ta iskustva mogu dobro doći organu koje registrira stranku.
Vezano za prijave stranaka za izbore u Mostaru vjerojatno je da ima pojave da politička stranka koja baš ne djeluje aktivno u Mostaru ide na ove izbore, ali ne smijemo zaboraviti da je tu stranku kao pravno lice registrirao sud. E, zašto neke stranke ne učestvuju na nekim izborima, a na nekim učestvuju je pojava koja zahtijeva dublju analizu. Jer, jedno od osnovnih generičkih svojstava stranaka je da se takmiče za osvajanje vlasti.
BUKA: Šta zapravo znači imati apsolutnu kontrolu biračkih odbora? Da li se na taj način povećava šansa za malverzacije i krađu izbora?
Izborni zakon BiH jasno propisuje da samo jedan predstavnik jednog političkog subjekta može biti u sastavu jednog biračkog odbora. Međutim, u praksi postoje različiti načini kojima pribjegavaju politički subjekti da zaobiđu ovu normu i da osiguraju da u sastavu biračkog odbora bude više članova jednog političkog subjekta, pa nerijetko i svi. To rade skoro svi politički subjekti. Jedna forma je kandidiranje fiktivnih “nezavisnih kandidata” koji ustvari nisu ni “N” od nezavisnih. Ili, “uvezivanje” dva i više političkih subjekata koji nisu formalno registrirali predizbornu koaliciju, ali de facto rade kao jedan blok, jedna koalicija i tako kontroliraju biračke odbore. Ili, poznata razmjena mjesta u biračkim odborima itd. Politički subjekti koji imaju namjeru da “love u mutnom” mogu to lakše uraditi ako imaju potpunu kontrolu biračkih odbora. Npr. označavanje preferencija tamo gdje birači nisu dali osobni glas kandidatu. Takve radnje ja nazivam udruženim zločinačkim poduhvatom, jer je za kršenje zakona potrebna saglasnost više pojedinaca. Ohrabruje aktivnija uloga tužilaštva u otkrivanju izbornih prijevara i njihovo sankcioniranje, kao što su zadnji slučajevi u Brčko distriktu BiH. Potrebna je veća pažnja svih, a posebno posmatrača, kao i direktnih svjedoka eventualnih malverzacija, te promptno reagiranje tužilaštava na svim nivoima i agencija za provođenje zakona.
BUKA: Izborna kampanja za ove izbore će se voditi u potuno drugačijim okolnostima u odnosu na sve prethodne. Šta će CIKBiH preduzeti da kampanja bude fer i da li predviđate neke nove načine vođenja kampanje?
Da, u pravu ste. U kampanji se neće moći koristiti tehnike i metode kao u prošla vremena. Treba se prilagođavati uvjetima u kojima živimo i radimo i činjenici da je virus tu svuda oko nas. CIKBiH nije po zakonu nadležna da propisuje kako će politički subjekti voditi kampanju, ali s obzirom na vanredne okolnosti pripremamo jedan set preporuka za vođenje kampanje prilagođene restriktivnim mjerama za masovna okupljanja. Nadam se da će te preporuke biti na vrijeme završene i da će ih se stranke pridržavati. No, ako mi dozvolite, želio bih naglasiti ovaj drugi dio Vašeg pitanja. I tu je Izborni zakon BiH veoma jasan. U Zakonu se navodi da “funkcioneri na svim nivoima vlasti koji su kandidati na izborima ne smiju imati povlašten položaj prema drugim učesnicima u izbornom procesu”. Zloupotreba državnih resursa u izbornoj kampanji od funkcionera na svim nivoima vlasti koji su kandidati na izborima tzv. incumbent, je jedna od najgrubljih zloupotreba službene dužnosti. Korištenje helikoptera, službenih vozila, mobitela, sredstava reprezentacije, plaćanje medija iz budžeta, monopol na terminima za korištenje trgova i dvorana itd., koje se plaća iz budžeta daje ogromnu prednost sadašnjim dužnosnicima u odnosu na opoziciju i tzv. izazivače, challengers. To u demokratskim društvima nije dozvoljeno. U izbornoj kampanji svi kandidati moraju startati sa istih pozicija. Npr. gradonačelnik Banjaluke ne bi smio biti povlašten ni u čemu u odnosu na opozicione kandidate koji su najavili kandidaturu za poziciju gradonačelnika. To se posebno odnosi na korištenje budžetskih sredstava. Ako toga bude, izbori se ne mogu kvalificirati kao slobodni i pošteni tj. free and fair election.