Pod sloganom „Niti jedna više“ okupljeni i okupljene su zatražile hitnu i djelotvornu reakciju odgovornih institucija na svim nivoima u Bosni i Hercegovini, te korjenitu promjenu u svim društvenim sferama gdje se ovakva uvjerenja, oblici svijesti i prakse potiču, zataškavaju, ili prećutno odobravaju.
U Sarajevu su protesti organizovani na Marijin Dvoru, a okupilo se nekoliko stotina građana i građanki. Među njima i 26-ogodišnja Amina Karić koja kaže da se o nasilju ne smije ćutati.
„Došla sam da se razgovara o gorućem problemu femicida, ovo je globalni problem. Država mora da zaštiti položaj žena u društvu koji je jako mizeran. Prvenstveno moramo edukovati mlade u školama i da to nije nešto što trebaju držati u četiri zida“, rekla je Karić u izjavi za Buku.
Predsjednica Udruženja „Zaboravljena djeca rata“ Ajna Jusić upozorava da je femicid jedan od najvidljivijih i gorućih problema u BiH.
„Ovaj put smo imali priliku da vidimo da je femicid kao takav sistemski podržan. Koristimo priliku da podsjetimo da u slučaju femicida Nizame je učestvovala policija, pomogla počiniocu, tužilaštvo je pomoglo počiniocu. U slučaju Alme Kadić ona je 156 pozvala policiju i tražila mjere zaštite za nju i njeno dijete, ali na kraju je sve rezultiralo njenim ubistvom. Meni kao ženi je jako bitno da se osjećam sigurno i želim da femicid bude krivično djelo jer je to početak razumijevanja i razmišljanja o tome da definišemo jasne kazne za one javne službenike koji podržavaju nasilnike i dojavljuju im da su ih žene prijavile za nasilje“, poručuje Jusić.
Alma Kadić prijavila je više hiljada prijetećih poruka, ali nadležni nisu napadača udaljili od nje. Ubijena je 4. jula 2021. Njen bivši partner Eldin Hodžić koji je izvršio femicid je osuđen na 35 godina u prvostepenom postupku, ali je Vrhovni sud Federacije BiH poništio presudu i predmet vratio na ponovno suđenje. Almin brat Almedin Kadić došao je danas na proteste s nadom da će biti posljednji brat kojem je ubijena sestra jer nadležni nisu reagovali i provodili zakon.
„Činjenica da sistem ne funkcioniše. Policija odradi svoj dio posla, pošalje krivičnu prijavu prema tužilaštvu, ali tužilaštvo ne odreaguje na vrijeme iako je rok 24h. Kada se desilo ubistvo tek tada su izvadili predmet iz ladice i počeli raditi, i to je nasilje u porodici sa smrtnim ishodom. Smrtni ishod kad dođe, kasno je sve“, kaže Kadić.
Njegova poruka je kratka, ali vrlo jasna: nijedna više.
„Moju sestru ništa neće vratiti, ali ne dozvolite da se desi ikome od vas. Nasilnika bi trebalo odstraniti. Ako nasilnik dobija uslovnu kaznu, pa uslov na uslovnu. Koja je bit? Trošenje našeg novca“, dodao je Kadić.
Direktorica fondacije Cure Jadranka Miličević ljuta je zbog poništavanja ove presude uz obrazloženje da su onda institucije u prvostepenom postupku napravile niz propusta. Broj femicida u BiH se niže kao domine, a nadležni ne reaguju. Ni zakonodavna vlast nije pokazala empatiju prema žrtvama femicida.
„Nevjerovatno je da u zadnjih godinu dana ništa konkretno nije urađeno. Civilni sektor je radio prijedlog Zakona o izmjeni Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. Stajalo godinu u ladici, sad se sjetili da izvade iz ladice. Smatramo da su prijedlozi kvalitetni, ali nas isključuju iz tog procesa“, poručila je Miličević.
Na protestima je bila i dugogodišnja aktivistkinja Besima Borić koja je sada na sudu jer je javno prozivala stranačkog kolegu Kenana Magodu kojeg je bivša supruga optužila za nasilje. Kaže da se posljendih godina nismo makli s mjesta po pitanju zaštite žena od nasilnika.
„Ono što je dobro i rezultat cijele ove priče jeste da je javnost malo više upućena i da se malo više traži da se unaprijedi regislativa, ali u praktičnom smislu ne vidim da se nešto posebno događa“, kaže Borić za Buku.
Svaka druga žena u BiH je pretpjela seksualno i rodno zasnovano nasilje, a samo 16% tih slučajeva se prijavi. Oko 70% istraga slučajeva prijavljenih nadležnim tužilaštvima bude obustavljeno. I to je jasan znak na čijoj su strani pravosudni organi: nasilnika ili žrtve.