Nakon zahlađenja krajem septembra, nad velikim dijelom Evrope očekuje se novo zatopljenje. Meteorološki portal „Severe Weather Europe“ najavljuje snažan anticiklon koji bi prema centralnoj Evropi i Balkanu mogao donijeti neuobičajeno visoke temperature, dok zvanične prognoze za BiH zasad ukazuju na blaži, ali iznadprosječno topao period početkom oktobra.
Nad Evropom se razvija snažan anticiklonalni sistem, koji „Severe Weather Europe“ opisuje kao toplotnu kupolu. Prema analizi objavljenoj 22. septembra, topao vazduh iz područja Mediterana i sjeverne Afrike trebalo bi postepeno da se širi prema centralnom i sjevernom dijelu kontinenta.
Na visini od oko 1.500 metara lokalno se očekuju temperature osam do 12 stepeni iznad dugogodišnjeg prosjeka, dok bi dnevne temperature u pojedinim dijelovima Evrope mogle ponovo prelaziti 30 °C.
Španija i Portugal ponovo u fokusu
Najizraženije zatopljenje prema ovoj prognozi očekuje se na Pirinejskom poluostrvu, gdje bi u pojedinim područjima Španije i Portugala temperature mogle dosezati 35 do 40 °C.
Vrlo toplo trebalo bi da bude i u Francuskoj, dok se za Njemačku prognoziraju vrijednosti uglavnom između 27 i 29 °C.
Kako se anticiklon bude pomjerao prema istoku i sjeveru, topliji vazduh trebalo bi da zahvati i dijelove centralne Evrope.
Topao vazduh stiže i prema Balkanu
Prema projekcijama „Severe Weather Europe“, od vikenda bi toplija vazdušna masa trebalo da se proširi prema Balkanskom poluostrvu.
Za Italiju i centralni Balkan predviđaju se temperature oko 28 do 30 °C, a među područjima sa izraženijim temperaturnim odstupanjima portal izdvaja sjeverni i centralni Balkan, kao i Grčku.
To znači da bi se uticaj ovog toplog talasa mogao osjetiti i u Bosni i Hercegovini, ali trenutno dostupne prognoze ne ukazuju da bi BiH trebalo da bude među područjima sa najvišim temperaturama u Evropi.
FHMZ: Prvo zahlađenje, potom novo zatopljenje
Aktuelna prognoza Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH za period od 21. septembra do 6. oktobra pokazuje nešto složeniju vremensku sliku.
Do 25. septembra očekuje se nestabilnije vrijeme sa češćim pljuskovima i osjetnim padom temperature, dok bi 24. i 25. septembra mogli biti posebno izraženi pljuskovi. Nakon 26. septembra predviđa se postepena stabilizacija.
Do 27. septembra temperature u Bosni trebalo bi da budu uglavnom između 17 i 22 °C, dok se u Hercegovini očekuje do oko 25 °C.
Međutim, od 28. septembra FHMZ očekuje postepeno zatopljenje. U Bosni bi maksimalne temperature mogle dostizati oko 25 °C, a u Hercegovini oko 28 °C, uz mogućnost da tokom većeg dijela perioda budu više od uobičajenih za početak oktobra.
Šta je zapravo toplotna kupola?
Toplotna kupola nastaje kada se snažan sistem visokog vazdušnog pritiska duže zadrži iznad određenog područja.
U takvoj situaciji vazduh se spušta prema tlu, pri čemu se zagrijava, dok stabilna atmosfera ograničava razvoj oblaka i padavina. Rezultat može biti višednevni period stabilnog i neuobičajeno toplog vremena.
U aktuelnoj evropskoj situaciji ključnu ulogu ima snažan greben visokog pritiska koji se širi iz područja Mediterana prema centralnoj Evropi. Prema prognozi „Severe Weather Europe“, obrazac bi mogao potrajati i tokom prvih dana oktobra.
Kakav oktobar čeka Evropu?
Dugoročniji modeli ukazuju na nastavak uticaja visokog pritiska nad velikim dijelom kontinenta početkom oktobra, uz iznadprosječne temperature u više evropskih zemalja.
Za BiH je, međutim, još prerano govoriti o konkretnom ekstremnom toplotnom talasu. Za sada zvanična prognoza FHMZ-a pokazuje novo zatopljenje nakon 28. septembra, ali sa maksimalnim temperaturama uglavnom do oko 25 °C u Bosni i 28 °C u Hercegovini. Prognoza će biti preciznija kako se bude približavao kraj mjeseca.