Foto: Ilustracija
U dokumentu koji se temelji na analizama za 2021. godinu stoji kako je tu godinu u BiH obilježila teška politička kriza, a “etnonacionalistički politički lideri” označeni su kao glavni uzročnici tog stanja, uz konstataciju kako su oni do toga doveli svojom retorikom etničkih podjela koja je bez presedana.
U izvještaju se takođe upozorava da je zbog političke krize prouzročene secesionističkom retorikom lidera iz Republike Srpske i njihova opstruiranja rada tijela vlasti na državnoj razini, kao i zbog nefunkcionalnosti Federacije BiH te napetih odnosa između Hrvata i Bošnjaka zbog ostvarenja “uskih političkih interesa”, u zemlji postignut ograničen i mali napredak u pravnim i regulatornim reformama važnim za borbu protiv terorizma.
To pak izravno ugrožava učinkovito suprotstavljanje potencijalnim terorističkim prijetnjama. Izvješće State Departmenta tako ukazuje na slabu saradnju Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) s Tužilaštvom BiH, za koje navodi da nije uspjelo uspostaviti učinkovite istrage u slučajevima sumnje na financiranje terorističkih aktivnosti.
Iako u BiH tokom 2021. nije bilo incidenata koji se mogu povezati s terorizmom, stajalište američke administracije je da treba riješiti problem građana BiH koji su ranije otišli boriti se u Siriju ili Irak i čiji članovi porodica tamo još uvijek borave. State Department upozorava i na to da se pravosuđe u BiH “olako” odnosi prema ženama za koje postoji sumnja na povezanost s terorizmom.
Za razliku od političara, policije i pravosuđa, lideri najvećih vjerskih zajednica u BiH zaslužili su pozitivnu ocjenu State Departmenta, koji u izvještaju ocjenjuje da oni zajedno kroz Međureligijsko vijeće rade na promicanju tolerancije i suprotstavljanju netrpeljivosti i nasilju.