I pored kritika
Nacrta regulacionog plana centralnog područja Banjaluke od strane struke i
građana, gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković rekao je danas da se
postojeće idejno rješenje za stambeno-poslovni kompleks “Palata” neće
mijenjati.
Pronađeno je kompromisno rješenje za izmještanje
parohijskog doma kod Eurospleta, ali se kod „rupe“ nije išlo ni milimetra
nazad.
Stručnjaci smatraju da ulice na koje izlazi Rupa ne mogu
podnijeti ogroman kapacitet stanovanja koje se planira i da je problematično
povećanje spratnosti u ovom dijelu grada.
Danas je Stanivuković prokomentarisao nedavnu
javnu raspravu o Nacrtu izmjene dijela Regulacionog plana za centar grada, koja
je, po drugi put, izazvala veliku pažnju javnosti i struke.
“Poštujemo struku, ali smatram da samo kritike sa njihove
strane nisu korisne, već treba da se uključe sa nama u izradi rješenja, to im
mi nudimo, saradnju”, rekao je Stanivuković.
Ognjen Šukalo, nastavnik sa AGGF-a, rekao
je da su svi dosadašnji postupci kompletne gradske administracije bez ikakve
sumnje pokazali da je interes investitorskog kapitala taj koji je
nedodirljiv, kojem administracija vijerno služi i prema kojem se oblikuju
ključni planski dokumenti.
„Zar nije očigledno i upečatljivo kako je za crkveni
objekat mogao da se traži nekakav, makar i vrlo truo, kompromis? S druge
strane, za Rupu, što je možda naziv koji možemo da usvojimo za kompletan taj
blok, doslovno svaki kvadrat dodate izgradnje je zadržan i oštro branjen“,
rekao je za BUKU Šukalo.
Kada je riječ o opravdavanjima kojima se brani pretjerana
izgradnja na Rupi, Šukalo kaže da je važno podsjetiti da je „idejno rješenje“ ugovoreno
kroz nelegitiman i pogrešan proces, kako iz ugla struke, tako i iz ugla obaveze
administracije da štiti javni interes i poštuje sopstvene planske dokumente.
„Predloženo rješenje je takvo da može biti modifikovano da zadrži svoj osnovni
karakter – uz daleko manju izgrađenost. Možda je to ‘konstruktivan savjet’ koji
se traži? Naravno, nikoga ovdje ne interesuju ‘idejna rješenja’, nego samo
špekulantska izgradnja“, pojašnjava Šukalo.
Šukalo kaže da je dobro da je spriječeno naruživanje
ambijentalne cjeline banovinskih
objekata i Hrama, ali lociranjem predloženog objekta na rubu “Parkića” i dalje
smo u vrlo pogrešnoj zoni, konceptualno gledano.
„Na posljednjoj javnoj raspravi mogli smo čuti nekoliko
dobrih prijedloga vezano za zadovoljavanje potreba Crkve unutar postojećih
objekata. Mislim da primarno treba tražiti takva rješenja“, ističe on.
Dragan Kabić, iz Centra za životnu sredinu, rekao
je da je ovo čisto izlaženje u susret investitoru pod krinkom kompromisa tako
što su pomjerili pomoćni objekat Srpske pravoslavne crkve, ali u suštini nisu
uradili ništa.
„Nisu smjeli ulaziti u izmjene postojećeg Regulacionog
plana na ovakav način i dobili smo gori Nacrt. Iako je pomoćni objekat SPC
pomjeren, imajući u vidu stepen izgrađenosti na ‘rupi’ dobili smo dugoročno
gledano mnogo gori regulacioni plan. Ovo je samo krinka kompromisa u
pronalaženju rješenja i slušanja građana, a radi se investitorski i jedino što
je tu napravljeno jeste neki interni dogovor između investitora, Srpske
pravoslavne crkve i Grada“, rekao je za BUKU Kabić.
Ozren Perduv iz Pokreta pravda rekao je da je
ovo krajnji bezobrazluk gradonačelnika Banjaluke.
„Pa, zašto smo mi onda uopšte sjedili onoliko sati u
Gradskoj upravi i protivili se urbicidu koji se sprema na prostoru tzv. rupe? Oba
puta gradonačenlik nije našao za shodno da se pojavi pred nezadovoljnim
građanima i da objasni na šta to tačno treba da budemo ponosni, jer je to njegova
ranija izjava na idejno rješenje. Važnije mu je bilo da posjećuje stranačke
tribine u drugoj opštini Republike Srpske. Podsjetiću javnost da je
gradonačelnik obmanuo javnost kada je rekao da se radi o istoj površini koja
treba da se izgradi u odnosu na postojeći Regulacioni plan, samo što u ovom
novom planu je negdje smanjena spratnost, a negdje povećana“, rekao je za BUKU
Perduv.
Dodaje da smo na prezentaciji i javnoj raspravi jasno
čuli od strane ovlaštenih lica da se površina uvećava za čak 50%.
„Građani treba da znaju da je na tom prostoru planirano
više od 350 stambenih jedinica. Kome je u interesu da se to betonsko čudovište
izgradi na tom dragocjenom prostoru? Građanima sigurno ne. Jedini interes tu
ima čuveni banjalučki ‘investitor’, a Gradska uprava i Gradonačelnik dođu kao
servis za ispunjavanje želja pomenutog. Zainteresovana javnost je potpuno
saglasna u jednom – regulacioni plan za tako važno područje ne treba mijenjati
dok se ne završi urbanistički plan grada“, ističe Perduv.
Dodaje da je očigledno nekome stalo da se to
“riješi” na ovaj urbicidni način baš prije usvajanja urbanističkog
plana.
„Sve u svemu, veliko razočarenje. Građani koji su birali
Stanivuikovića su očekivali da služi interesima grada i građana, a ne
interesima ‘investitora’ i krupnog kapitala“, rekao je on.
PROBLEMI „RUPE“
Arhitektica Snežana Mrđa Badža na javnoj
raspravi rekla je da garaže, koja je stavljena ispod parka
prema Nacrtu Urbanističkog plana koji je prošao javni uvid, nema. (Riječ je
o podzemnoj garaži koja je planirana ispod kompleksa Rupe u dijelu gdje je
planirana zelena površina)
„Formalno-pravno, taj park može da dobije razne oblike,
može da bude neki paviljon ili slično, ali ne može i nije kompatibilno da
dobije ispod garažu. Označen je kao skver i označen je u bilans i jedina je
površina gdje visoko rastinje može rasti, nije asfalt, imate ga sada i ne
smijete srušiti ni jedno drvo. Ne vidim zašto ubacujete podzemnu garažu, jer je
Urbanistički plan prošao proceduru i nema primjedbi na taj park. Regulacioni
plan vam u tom dijelu neće biti važeći ili nećete usvojiti Urbanistički plan.
Možda Banjaluci poslije 45 godina ne treba Urbanistički plan“, rekla je na
javnoj raspravi arhitektica Mrđa Badža.
Mrđa Badža ističe da je neracionalno povećana površina
stanovanja i poslovanja i pravi se “harakiri” u centru grada i kaže da se dodaje
12.000 kvadrata na toj lokaciji.
„Sa svim investitorima se može pregovarati ako znate svoj
posao. Ali, kad obećate nešto prije šest mjeseci mimo plana, naravno da se sad
ne možete povući. Dovodite sve nas pred svršen čin da nešto morate, što
definitivno ne morate. Imate građevinsku dozvolu za šest ili sedam etaža, a sad
nam govorite da nešto morate. Ovdje pravite privatni prostor u centru za 1260
ljudi i tim ljudima ne dajete 20% zelenih površina, to su nečija djeca koja će
se igrati na betonu. Dva svijeta su poslovanje i stanovanje“, rekla je Snežana.
Aleksandar Lilić, arhitekta iz Banjaluke, tokom javne
rasprave rekao je da su arhitekte koji su ovo rješenje radili
imali izbor da li da ovo uopšte rade ili ne.
“Moja preporuka vama je da ovo ne radite iz prostog
razloga. Jedan je trg u Banjaluci, jedan je epicenter grada. Kod ovog plana
apsolutno je sve pogrešno. Možemo gledati sa urbanističkog, formalno-pravnog
aspekta, sa razvojnog aspekta. Sve je pogrešno. Parking kod Kraša kao mjesto za
memorijalni spomenik onih dimenzija apsolutno je pogrešno. Dalje, ne postoji u
urbanističkim formulacijama zemlja koja je crkvena, a nalazi se u centru grada.
Formulacija da je riječ o vlasništvu crkve apsolutno je neprihvatljiva”,
istakao je Lilić.
On je dodao je da je ovaj plan nešto nad čime treba svi
da se zamislimo.
“Koliko nas ima u Banjaluci i Republici Srpskoj koji
imamo licence za urbanizam i šta ako niko od nas neće to da potpiše. Šta se
dešava tad? Ko će i za koje pare ovo da potpiše i da kaže da je ovo super
rješenje. Ubijeđen sam da postoje modeli u kojima sve interesne grupe mogu da
budu zadovoljne. Potrošićemo ovaj prostor na to i onda ćemo, na ko zna koliko
vijekova, ostaviti nešto čega će se naša djeca stiditi. Zaista ne vidim razlog
zašto to da radimo”, rekao je Lilić.